CEH PLAĆA SAMO EVROPA: LJuti Evropljani ubeđuju Sjedinjene Američke Države da promene zakon kojim štite jedino svoje interese
SAVET za trgovinu i tehnologiju EU i SAD, juče održan u Univerzitetskom centru u Merilendu, osvetlio je strahove Evrope zbog američkog Zakona o smanjenju inflacije teškog 430 milijardi dolara.
Posledice već oseća automobilska industrija, Foto AP
Male su šanse da SAD promene politiku inflatornog programa koji u Briselu smatraju čistim protekcionizmom.
Američki predsednik Džozef Bajden je posle susreta sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom rekao da su SAD spremne da "sinhronizuju pristup" s obe strane Atlantika, ali teško je poverovati da bi izmene u novom zakonu, koji je naišao na veliko odobravanje građana SAD, mogle da budu suštinske. Makron je za američke medije rekao da je Bajden vezan za Evropu, ali kada se pogleda situacija, postoji desinhronizacija odnosa.
- Zašto? Energija. Evropa je kupac gasa i nafte. SAD su proizvođač. A kada pogledate situaciju, naše industrije i naša domaćinstva ne kupuju po istoj ceni. Dakle, postoji veliki jaz koji utiče na kupovnu moć i konkurentnost naših društava - rekao je Makron.
Naglasio je da Evropa i SAD učestvuju u ukrajinskom sukobu "u ime istih principa", ali i da "cena ovog rata nije ista sa obe strane Atlantika".
Brisel najviše zamera Vašingtonu to što su subvencijama obuhvaćene samo firme koje proizvode u SAD, Kanadi i Meksiku, a ne i evropske. Zbog toga postoji bojazan od masovnih delokalizacija evropskih preduzeća na američko tlo da bi mogle da koriste ove pogodnosti.
U Evropi su veoma zabrinuti zbog subvencija od 7.500 dolara za prodaju električnih automobila koji su snabdeveni - američkim baterijama. Članice EU koje proizvode automobile, pre svih Nemačka i Francuska, smatraju da će od toga najviše koristi imati američki konstruktori kao što su "Ford" ili "Tesla", ali i svi ostali koji budu svoje automobile sklapali s druge strane Atlantika. Na spisku su i sistemi za pogon na hidrogen, ali, na primer, i poluprovodnici. Mnoge industrijske branše učestvuju u ovoj proizvodnji.
Francuski i nemački ministri ekonomije, Brino le Mer i Robert Habek razmatraju da li i kako evropska preduzeća mogu da budu uvršćena na američku listu. To se pre svega odnosi na proizvodnju akumulatora. Ali, paralelno s pokušajem uticaja na američki antiinflatorni program, pominje se istovremeno i mogućnost daljeg razvijanja evropskog suvereniteta.
- Potreban je Evropski zakon o smanjenju inflacije - poručio je francuski ministar.
Ova situacija se smatra i pravim testom za evropski suverenitet koji sve više zagovaraju u Briselu. Istovremeno, stavlja na iskušenje transatlantsku solidarnost. To naročito dolazi do značaja sada, kada Stari kontinent trese energetska kriza. Vreme curi, jer će već od Nove godine u SAD krenuti prve subvencije.
KABLOM VEZUJU EVROPU I JAPAN
SKUP u Merilendu je bio treći evropsko-američki Savet za trgovinu i tehnologiju čiji je cilj jačanje saradnje u oblasti privrede, digitalizacije, geostrategije i klime. Između ostalog cilj je napredak u širenju digitalnih struktura u trećim zemljama, jačanje veštačke inteligencije, kao i postavljanje podvodnih interkontinentalnih kablova od kojih je prioritet onaj između Evrope i Japana, preko Aljaske.
Preporučujemo
FON DER LAJEN: EU mora odgovoriti na američki Zakon o smanjenju inflacije
04. 12. 2022. u 17:12
NAJNOVIJA ISTRAŽIVANjA: Cene hrane na svetskom nivou opale u novembru
02. 12. 2022. u 11:56
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (1)