PODELE OKO NOŠENJA HIDŽABA: Da li će se protesti iz Irana preneti u Indiju?

Novosti Onlajn

13. 10. 2022. u 09:03

INDIJSKI Vrhovni sud nije izrekao presudu o tome da li muslimanski učenici mogu da nose hidžab u školama i na fakultetima, a dvoje sudija je izrazilo suprotne stavove.

ПОДЕЛЕ ОКО НОШЕЊА ХИЏАБА: Да ли ће се протести из Ирана пренети у Индију?

Foto: AP

Jedan sudija je potvrdio nalog visokog suda Karnatake iz marta koji kaže da hidžab nije „suštinski” za islam.

Drugi je rekao da je nalog visokog suda pogrešan i da je nošenje hidžaba stvar izbora.

Očekuje se da će presuda okončati 10-mesečnu polarizujuću debatu u Indiji.

Ali razvoj događaja u četvrtak znači da će debata o hidžabu nastaviti da zaokuplja indijsku javnost i pravosuđe - pošto se sudije nisu mogle složiti oko odluke, sada su zatražile od vrhovnog sudije Indije da ga preporuči većoj klupi.

Odluka sudije Hemanta Gupte - koji je bio na čelu veća od dvoje sudija - da potvrdi nalog visokog suda bila je široko očekivana. Tokom saslušanja, neki od njegovih komentara dospeli su na naslovne strane – rekao je advokatu koji se zalagao za pravo na nošenje hidžaba da „ne možete da ga dovedete do nelogičnih krajeva” i upitao ga da li će „pravo na oblačenje uključivati pravo na skidanje takođe?"

Ali sudija Sudhanshu Dhulia, drugi sudija, rekao je u svom nalogu da je viši sud krenuo pogrešnim putem fokusirajući se na to da li je hidžab suštinska verska praksa i da je nošenje „na kraju stvar izbora – ništa više i ništa manje“ .

Svađa je počela početkom godine u južnoj državi Karnataka kada je državni koledž u okrugu Udupi zabranio šest muslimanskih devojčica da nose hidžab na časovima.

Koledž je rekao da je samo tražio od studenata da uklone hidžab u učionici - i dalje su mogli da ga nose po kampusu. Ali devojke koje su nosile koledž uniformu - široku tuniku sa pantalonama i šal - rekle su da im takođe treba dozvoliti da pokriju kosu u učionici jer imaju "nekoliko nastavnika".

Foto: AP

 

Nakon što su studenti tinejdžeri protestovali protiv zabrane, hindu studenti su počeli da se pojavljuju na fakultetima noseći šalove od šafrana - boje koja se povezuje sa hinduizmom - a desničarske grupe sa obe strane davale su provokativne izjave. Protesti hinduističkih studenata obučenih u šafran održani su i u drugim državama. U strahu od nasilja, vlada Karnatake je na nekoliko dana zatvorila srednje škole i fakultete.

Muslimanke su potom osporile zabranu na sudu, rekavši da je diskriminatorna i da je protiv njihovog prava na slobodu izražavanja i veroispovesti. Rekli su da im indijski ustav daje pravo da se oblače kako žele i da njihova vera zahteva da pokrivaju glavu.

Vlada je tvrdila da država ima pravo da propisuje školske i fakultetske uniforme i takođe je dovela u pitanje njihovu tvrdnju da je hidžab neophodan za njihovu religiju.

Prvostepeni sud se složio da vlada ima pravo da propisuje uniforme za učenike i da devojkama obučenim u hidžab zabrani ulazak u učionice.

Visoki sud u Karnataki - koji je potvrdio naredbu u žalbenom postupku - citirao je Kur'an i druge islamske verske tekstove kako bi rekao da nošenje hidžaba nije suštinska verska praksa i da nenošenje nikoga ne čini "grešnim".

Naredba je navela nekoliko muslimanki da preskaču časove, pa čak i ispite. Sukob je takođe polarizovao mišljenja - Karnatakom vlada hinduistička nacionalistička partija Bharatiia Janata (BJP), a kritičari su to nazvali još jednim pokušajem marginalizacije muslimana otkako je BJP, na čelu sa premijerom Narendrom Modijem, došao na vlast u Indiji 2014.

Dobitnica Nobelove nagrade Malala Jusafzai, koja je imala 15 godina kada je preživela napad talibana u Pakistanu jer je zagovarala pravo devojčica da se obrazuju, takođe je učestvovala u debati, pozivajući indijske lidere da učine nešto kako bi „zaustavili marginalizaciju muslimanki“.

Sudski postupak u Indiji se sa pažnjom posmatra širom sveta jer dolazi u vreme kada protesti zbog hidžaba takođe zahvataju Iran - iako se žene tamo bore za svoje pravo da ne nose marame.

Protesti protiv klerikalnog establišmenta počeli su nakon što je prošlog meseca umrla Mahsa Amini, Kurdkinja iz zapadnog grada Sakeza, koja je pala u komu nakon što ju je pritvorila moralna policija u Teheranu zbog navodnog kršenja strogog zakona o hidžabu.

Od tada, Iranke su spaljivale svoje hidžabe na lomačama, a žene, uključujući poznate ličnosti, iz celog sveta, objavile su video-snimke na kojima se šišaju u znak solidarnosti sa demonstrantima.

Nemiri se sada smatraju najozbiljnijim izazovom Islamskoj Republici od njenog nastanka 1979. Aktivisti za ljudska prava kažu da su vladine snage do sada ubile najmanje 154 osobe.

(BBC)

BONUS VIDEO:

POČINjE DA KULjA LAVA: Snimci iz vazduha erupcije vulkana Stromboli

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

NJEGOVA SMRT SLOMILA GLUMCA: U suzama svaki dan, plače od maja - pokazao kako na mobilnom čuva njegovu sliku (VIDEO)