ISTRAŽIVANJE POKAZALO: Učenje govora je zapisano u genima
SVAKI roditelj se obraduje kad njegovo dete prvi put kaže reč mama ili tata, možda ni ne znajući da iz njega „progovaraju“ geni, koji su odgovorni za to što je progovorilo baš u tom uzrastu. T
Foto Shutterstock
Tako su barem utvrdili naučnici odeljenja za integrativnu epidemiologiju, Saveta za medicinska istraživanja (MRC) na bristolskom Univerzitetu. Oni su udružili snage sa kolegama širom sveta ne bi li otkrili važnu povezanost između genetskih promena u blizini ROBO2 gena i broja reči koje deca izgovaraju u ranim fazama razvoja jezika.
Deca počinju da izgovaraju reči u dobi od oko 10 do 15 meseci, a naš opseg rečnika povećava se tokom rasta. Tako, sa 15 do 18 meseci, znamo da izgovorimo 50-ak reči, u uzrastu od 18 do 30 meseci oko 200, kada napunimo šest godina obično znamo oko 14.000 reči, a do završetka srednje škole taj broj poraste na više od 50.000. Pomenuti istraživači su otkrili genetsku vezu u uzrastu od 15 do 18 meseci, kada mališani obično komuniciraju samo pojedinačnim rečima, dok njihove govorne veštine ne napreduju do kombinacije dve reči i složenijih gramatičkih struktura.
Rezultati istraživanja međunarodnog tima naučnika, koje je obuhvatilo više od 10.000 dece, skreću pažnju na specifičan genetski region hromozoma 3, koji je ranije bio dovođen u vezu sa disleksijom i govornim poremećajima. Pomenuti ROBO2 gen sadrži uputstva za pravljenje ROBO2 proteina, koji usmerava hemikalije u moždane i druge formacije neuronskih ćelija. One mogu pomoći bebama da razviju govor, ali i da proizvode zvukove.
Protein ROBO2 takođe je u bliskoj interakciji sa drugim ROBO proteinima koji su ranije bili povezani sa problemima sa čitanjem. Jedna od vodećih autorki pomenutog istraživanja, dr Kler Havort sa Univerziteta u Vorviku, objasnila je:
„U ovoj studiji otkrili smo da rezultati korišćenja DNK potvrđuju one koje dobijamo iz istraživanja blizanaca o važnosti genetskih uticaja na razvoj jezika. Ovo je dobra vest, jer potvrđuje da se trenutna istraživanja zasnovana na DNK mogu koristiti za otkrivanje velikog broja genetskih faktora koji doprinose ranim jezičkim veštinama."
Možda ćemo, kroz neko vreme, kako istraživanja budu napredovala u ovom smeru, znati da li je to što je naš naslednik rano progovorio „na mamu“ ili „na tatu“.
Preporučujemo
UGODITE SEBI MALIM STVARIMA U KUĆI: Minimum ulaganja za maksimalno uživanje
11. 07. 2024. u 16:42
RODITELjI, OPREZNO NA LETOVANjU: Evo kako da prepoznate sunčanicu kod mališana
03. 07. 2024. u 06:30
DA DUŽE BUDE SVEŽA I DA SE NE KVARI: Evo kako se pravilno čuva hrana u frižideru
02. 07. 2024. u 06:45
"NADAMO SE DA ĆE OSTATI U SKLADIŠTU" Hrvatski ministar u panici zbog najnovijih raketa: Vučićeva Srbija i snaga naše vojske jedina tema!
SRBIJA predsednika Aleksandra Vučića i snaga naše vojske, koja je Vučićevim zalaganjem podignuta iz pepela, jedina je tema u Hrvatskoj!
10. 03. 2026. u 18:10
ŠOK ISTRAGA AMERIKANACA: Evo ko je gađao iransku školu u kojoj su poginule devojčice
AMERIČKI vojni istražitelji veruju da je verovatno da su američke snage odgovorne za napad na iransku školu za devojčice u kojem je u subotu poginulo više desetina dece, ali još nisu doneli konačan zaključak niti su završili istragu, rekli su za Rojters dvojica američkih zvaničnika.
06. 03. 2026. u 08:23
NOVI EKSPLICITNI SNIMCI MIRJANE PAJKOVIĆ: Policija sumnja KO je na snimku, drugi muškarac - odmah saslušana
RANIJE je objavljen i video za koji je deo medija napisao da je snimljen u prostorijama Vlade. Tim povodom oglasili su se iz Vlade Crne Gore, i demantovali te navode.
07. 03. 2026. u 22:55 >> 23:05
Komentari (0)