KRUNA OPUSA OD 3.500 STRANICA: Objavljena sabrana dela novinara i pisca iz Gornjeg Milanovca Boška Lomovića
NA 3.500 stranica u osam knjiga, objavljena su Sabrana dela novinara i književnika Boška Lomovića, koji živi u Gornjem Milanovcu. Sadrže pesme i pripovetke za decu i odrasle, roman-trilogiju "Kaža o Mazgitu", sedam romana za decu i mlade, književne kritike, eseje, polemike, intervjue, članke o ljudima i događajima iz kulture, putopise, dnevničke beleške.
Foto privatna arhiva
Sve to upotpunjava popis domaćih i stranih časopisa u kojima je objavio radove, analitičku studiju o njegovom opusu iz pera prof. dr Cvijetina Ristanovića, koji je uz urednika beogradskog izdavača "Svet knjige" Steve Ćosovića, priređivač Sabranih dela.
Lomović je pola veka radio u novinarstvu, uporedo sa književnim radom. Do sada je objavio 40 knjiga. Pesme i pripovetke su mu prevođene na desetak evropskih jezika, "Knjiga o Diani Budisavljević" objavljena u pet izdanja na srpskom, nemačkom, engleskom i - esperantu. Zastupljen je u pesničkim i pripovedačkim antologijama Srbije, BiH, Crne Gore, Rumunije, Rusije, u udžbenicima za osnovce. U književnim i novinarskim krugovima često ističe, da je čovek sa dva zavičaja:
- Selo Brezna pod Suvoborom mi je zavičaj po rođenju, a književni zavičaj Brčko, gde sam 1972. zatekao književni klub "Pablo Neruda", časopis "Riječi", konkurs za poeziju i prozu, tridesetak književnih entuzijasta... U Brčkom su počinjali pesnik Vito Marković, književni kritičar Ostoja Kisić, Brčak je i Aleksa Mikić, pripovedač za decu i osnivač "Malih novina"; tu su stvarali pripovedač Miladin Ćulafić, pesnik Drago Kuđić i tako redom.
Redak je među piscima srpskog jezika i što podjednako piše ekavicom i ijekavicom.
- Splet okolnosti. U Brčkom sam počeo kao profesor srpskohrvatskog jezika, a nastavio i kao novinar. Ijekavica je bila "službeni jezik". Nju sam prihvatio u književnom izrazu. Isidora Sekulić je divno pisala o "bosanskom jeziku", i da je "najsiromašnija naša pokrajina najbolji pripovedač". Naravno, nije mislila da je to drugi jezik, već srpski, ali ga je kolokvijalno nazvala "bosanskim". Dopao mi se jezik s one strane Drine, zvučao mi je sočnije i mekše. Za drugu je priču što su neki kasnije od naše ijekavice, što je jedinstven primer u svetu, pokušali da prave svoje jezike.
POVRATAK U DETINjSTVO
Značajan deo stvaralaštva Lomović je posvetio deci i mladima: stotine pesama i priča, sedam romana...
- Za decu sam počeo da pišem tek u četrdesetim godinama života. Prirodno je da se čovek, kad stigne do sredine dosuđenog veka, rado vraća u detinjstvo. Da li sam uspeo? Prihvaćen sam lepo od malih čitalaca, dobio brojne nagrade, dve moje knjige su proglašene za najbolje u Srbiji: "Bukvar dečjih dužnosti" u izboru Žirija bibliotekara Srbije 2015. i "Uzbuna na planeti Okuko" na prestižnom konkursu "Gordana Brajović" 2017.
NEVEROVATNO OTKRIĆE U RUMUNIJI: Koristila kamen kao držač za vrata, ispostavilo se da vredi milion evra
KAŽU da je nečije smeće nečije blago, ali komad „kamena“ koji je decenijama držao vrata otvorenim predstavlja blago po gotovo svačijim standardima.
09. 12. 2025. u 16:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (1)