ČOVEK JE PREOBRAZIO PLANETU: Istorijski bestseler Pitera Frankopana, profesora sa Oksforda

Marina Mirković

13. 01. 2025. u 09:33

NOVA poglavlja, nove lekcije iz istorije, do sada neispričane, stigla su na isteku prošle godine i pred srpske čitaoce, objedinjena u knjizi pod naslovom "Promenjena Zemlja", a u izdanju "Lagune" - koja nam je pre šest godina i predstavila dr Pitera Frankopana, profesora svetske istorije na Oksfordu.

ЧОВЕК ЈЕ ПРЕОБРАЗИО ПЛАНЕТУ: Историјски бестселер Питера Франкопана, професора са Оксфорда

Laguna

Ovaj je ugledni istoričar tada, u istorijskom bestseleru "Putevi svile", zahvaljujući živom stilu pripovedanja koji "ublažava" ozbiljnost tema i ralaksira čitaoca ustrašenog velikom učenošću autora, mnoge od nas naveo da promislimo o stvarima za koje smo verovali da su odavno jasne, ali i da svoje ranije pretpostavke o svetu preispitamo. Od kretanja planete u astronomskom, geografskom smislu, do kretanja ljudi na njoj uslovljenih ekonomskim zakonitostima, preispitivanja evrocentrizma i analize menjanja uloga Istoka i Zapada te odnosa između hrišćanstva i islama, sve je to tad Frankopan ispremetao, prevrednovao i postavio na svoje mesto. Potom su pred svetske, i naše čitaoce, dospeli i "Novi putevi svile", od kritike nazvani "majstorski iscrtanom mapom novog svetskog poretka".

I dok su se prethodne dve knjige, ipak, pre svega bavile onim što je svima nam poznata istorija, "Promenjena Zemlja" zalazi u područje istorije kakvu većina nas ne poznaje, iz prostog razloga što nam ona na ovaj način ranije nije predstavljana. To pojašnjava Srđan Krstić, urednik ovih sasvim posebnih knjiga u izdanju "Lagune", koji kaže da nam je istorija kakvu Frankopan pred nas podastire ostala nepoznata jer nismo u dovoljnoj meri obraćali pažnju na ključne elemente koji su je oblikovali - pre svega na samu planetu na kojoj se naša istorija odvija.

- Pored planete Zemlje sa svim promenama kroz koje ona prolazi, jedan od tih ključnih elemenata je i naša biologija - navodi Krstić. - Frankopan piše o uticaju prirode na nas i našu istoriju, jer mnoge odluke koje mi pripisujemo pojedinim ljudima, velika pomeranja naroda u istoriji, u stvari su uslovljena promenama klime, reljefa, pojavom bolesti... Junaci ove istorije nisu vladari i vojskovođe, već Zemlja, priroda, naša biologija, a autor pokazuje u kojoj su meri ovi aspekti presudni i za uzroke i ishode današnjih, modernih sukoba.

Laguna

 

"Čovečanstvo je preobrazilo Zemlju. Frankopan preobražava naše shvatanje istorije", reči su koje je o ovoj knjizi objavio Financial Times, dok je u "Tajmsu" zapisano da ovo "izuzetno sadržajno delo o jednom važnom pitanju poseduje dramatičnu silu cunamija". Kritika je složna u oceni da bi Frankopana i njegov sveobuhvatan pogled na istoriju "sapijensovih odnosa sa rodnom planetom", čija vrednost leži u dubokom razumevanju da mi nismo vladari Zemlje, nego njena tvorevina, valjalo da pročita svako ko je zainteresovan za stvaranje jednog održivijeg sveta.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

ZAPAD U ŠOKU! Vladimir Putin slavi, ovo je čekao od 2022!