FESTIVAL "BEZ PREVODA": Publika nagradila "Smrt na dopustu" (FOTO)
„Smrt na dopustu” Satiričkog kazališta „Kerempuh” iz Zagreba, predstava po romanu Žozea Saramaga „Kolebanje smrti“ u režiji Kokana Mladenovića, za sada je najozbiljniji kandidat za prestižne nagrade „Ardalion“, na Jugoslovenskom pozorišnom festivalu u Užicu.
Narodno pozorište Užice
To je stav gledališta koje je ovaj ovom komadu dalo ocenu 4.82, a kako će se opredeliti stručni žiri znaće se tek – 5. decembra.
- Izvođenje predstave „Nestajanje“ Ateljea 212 po tekstu Tomislava Zajeca, u režiji Sanje Mitrović, otkazano je zbog Dana žalosti, a termin u kome će biti odigrana je 5. decembar. Stručni žiri će tek tada doneti odluke o ovogodišnjim dobitnicima nagrada – rečeno je u užičkom Narodnom pozorištu.
Za sada najvišu ocenu „Smrt na dopustu“ izborila se u konkurenciji još pet do sada viđenih ostvarenja, to su: „Mihael Kolas“ Jugoslovenskog dramskog pozorišta po tekstu Hajnriha fon Klasta u režiji Borisa Liješevića, „Ibzen mašina“ Crnogorskog narodnog pozorišta iz Podgorice po motivima više Ibzenovih dela u režiji Ane Vukotić, „Ljudi od voska“ Narodnog pozorišta Sombor po tekstu Mata Matišića u režiji Ivana Vanje Alača, „Protekcija“ Narodnog pozorišta Sombor po tekstu Branislava Nušića u režiji Milana Neškovića, kao i „Kavez za ptice“ u kooprodukciji somborskog pozorišta i Grada teatra Budva, po tekstu Nikole Stanišića u režiji Slobodana Stankovića.
Ove godine, posle naknadnog izvođenja „Nestajanja“ o dobitnicima nagrada odlučivaće žiri u kome su teatrolog prof. dr Ksenija Radulović, reditelj i teoretičar umetnosti prof. dr Vlatko Ilić, arhitekta i scenograf prof. dr Mia David, glumac Dado Ćosić i glumac i kulturolog prof. dr Hazim Begagić.
- Predstava „Smrt na dopustu“ poprimila je kontekst naših regionalnih prilika i tema kojima smo svakodnevno izloženi, uz Saramagov satirični odmak. Gluma je Brehtovska, pesme i humor proizilaze iz britkih dijaloga po uzoru na Gruča Marksa i Vudija Alena – reči su Adele Kulenović, o komadu koji je za sada pobrao najviše naklonosti festivalske publike.
Vilim Matula, glumac „Kerempuha“, ističe da je Saramagov roman inspiracija, dok su lična iskustva i sve što se može čuti u medijima, ono što političari govore i rade – dodaci koji su uobličili komad.
U pratećem programu ovogodišnjeg festivala „Bez prevoda“ upriličena je izložba pozorišnih fotografija Radovana Baje Vujovića, predstavljene su knjige: „Otvaranje granica: stručna recepcija Bitefa u Srbiji“ Ksenije Radulović, „Novi narativ“ Marine Milivojević Mađarev, „Metod“ Ajzaka Batlera, a upriličena je i tribina „O čemu piše nova generacija srpskih dramskih pisaca“.
Za sve predstave tokom 29. po redu Jugoslovenskog pozorišnog festivala, tražila se u Užicu ulaznica više. Atmosfera je ličila na onu već viđenu svaki put tokom skoro tri decenije trajanja smotre „Bez prevoda“. To je svečanost i praznik duha koji se završava iščekivanjem sledećeg izdanja prestižne manifestacije.
„Večernje novosti“ su, od osnivanja do danas, glavni medijski pokrovitelj festivala, a nakon odluka stručnog žirija, i ovaj put nagradiće najbolju predstavu u celini.
Preporučujemo
GLUMAC DAO OBEĆANjE: Aleksandar Kojić dobio nagradu za monodramu Radoša Bajića (FOTO)
09. 12. 2025. u 22:10
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)