STRAST ZA SLIKANJEM: Izložba povodom stogodišnjice rođenja buntovnika i akademika Milorada Bate Mihailovića
PRIPADNIKU čuvene Zadarske grupe, jednom od posetilaca jeretičke adrese Simina 9a, slikaru "našeg pariskog kruga", posvećena je izložba "Milorad Bata Mihailović. Povodom stogodišnjice rođenja buntovnika akademika", u Galeriji SANU.
Foto Z.Jovanović
Ova svojevrsna posveta ovom značajnom likovnom stvaraocu, članu Srpske akademije nauka i umetnosti (van radnog sastava), čija se dela nalaze u važnim muzejima u Srbiji i inostranstvu, ali i brojnim privatnim kolekcijama, realiozovana je u saradnji sa Galerijom Rima, a njeni autori su profesor Ješa Denegri i istoričarka umetnosti Marija S. Đorđević.
Izložbu čini izbor dela iz umetnikove porodične zaostavštine, Galerije Rima, Muzeja savremene umetnosti u Beogradu i privatnih kolekcija, a već kada budu stupili u galerijski prostor, posetioci će biti okruženi najznačajnijim periodom slikarstva Milorada Bate Mihailovića (1923-2011). Čine ga apstraktni pejzaži velikog formata, nastali u Parizu, tokom pedesetih i šezdesetih godina 20. veka.
Foto Z.Jovanović
Predstavljanje postavke- Otašević, Denegri, Đorđevićeva, Milojević i Smičiklas
- Posle više od decenije od Batine smrti, vrlo je indikativno i zanimljivo videti sa kakvim potencijalima, talentima, ambicijama je iz ove sredine otišao u Pariz, u rano poratno vreme, i šta je tamo uspeo da postigne - kaže Denegri za naš list. - U Parizu, šezdesetih godina, bio je deo umetničke scene lirske apstrakcije, jedne grupe okupljene oko Galerije Arijel, u kojoj su bili najveći umetnici tog opredeljenja.
Postavku prati studijski katalog i monografija koji, kako sagovornik kaže, pokušavaju da sagledaju celinu njegovog dela i umetničke ličnosti i jedan zanimljiv i važan slikarski opus:
- Ono što je najprivlačnije u svemu je jedna životna sudbina neprekidnog traženja sebe, predavanja do maksimuma pozivu umetnika.
Iz ranog beogradskog perioda, tvrdi Denegri, vidi se da se Mihailović u Pariz uputio sa već zrelim opusom i ambicijom da se u jednom velikom centru, ne samo ispolji slobodno, kako je govorio, nego i preispita u konkurenciji autora koji su tu dolazili sa svih strana sveta.
Beogradske premijere
NA postavci je oko 30 odsto slika koje se prvi put predstavljaju u Beogradu, a reč je o radovima iz zaostavštine, koji su stigli iz Pariza posle njegove smrti - objašnjava Aleksandar Milojević, osnivač "Rime", dodajući da je reč o apstraktnim pejzažima, ali i slikama nastalim tokom prvog boravka u Njujorku, 1962. - Tu je i jedan važan rad koji nosi naziv Pariz, a pored dela iz zaostavštine zastupljena su i ona iz važnih privatnih kolekcija, kao i dva rada iz Muzeja savrmene umetnosti. Žao nam je što nismo mogli da dobijemo taj veliki "Beograd", važnu sliku i za Batu i za našu umetnost pedesetih godina. Ona je u vlasništvu MSU.
- Sam je sebi neprestano postavljao to pitanje šta sam poneo, šta sam dobio odlaskom u Francusku, gde se razvio u smislu likovnog jezika, formata, gestualnosti, slobode slikanja. Bio je ubeđen da je uz talenat i strast za slikanjem poneo jednu genezu, tradiciju koja ga je ispunjavala. Objektivna ocena je da je novoj sredini doneo žestinu, ekspresiju, koju pripadnici visekoestetizovane pariske škole u svojoj finoći slikanja nisu imali. Na taj način, smatrao je da je opravdao svoj egzodus i bitku na sceni Pariza, sa rivalima, kolegama, kritikom, tržištem - zaključuje jedan od autora postavke.
Foto Z.Jovanović
Prema rečima drugog autora, Marije S. Đorđević, na izložbi je kao i u opusu ovog umetnika, dominantan žanr pejzaž, ali je ideja bila da se poveže sa tri njemu važna grada - Beogradom, Parizom i Njujorkom:
- Povezivanje ta dva segmenta, apstraktnih i gradskih pejzaža, može da nam otvori zanimljiva pitanja - ističe istoričarka umetnosti koja je podsetila i na stav Katarine Amrozić, koja je trvdila da Bata Mihailović grad slika kao deo svoje ličnosti.
Odrastanje uz Batu
NA ozbiljnoj, sveobuhvatnoj izložbi, koja pokazuje mesto koje Mihailoviću pripada u našoj istoriji umetnosti, ispred porodice se zahvalio njegov sestrić Nemanja Smičiklas.
- Bilo je zanimljivo živeti uz Batu, pratiti njegovo stvaralaštvo, rasti među njegovim slikama. I to je ostavilo traga - rekao je Smičiklas, koji je i sam slikar-restaurator, docent Fakuleta primenjenih umetnosti.
Zbog toga su, u trećem segmentu postavke, predstavljena lica ljudi koja je portretisao tokom svog beogradskog perioda, kojima se postavlja pitanje prisustva figure i njenog naizmeničnog iščeznuća u slikarevom opusu.
Preporučujemo
MAŠTA I FANTAZIJA VELIKOG UMETNIKA: Veliko interesovanje u Parizu za slike Dada Đurića
11. 02. 2026. u 14:13
DRAMA PUNA SMEHA I TENZIJE: "Alapače" spremne da vas totalno opčine (FOTO)
10. 02. 2026. u 23:20
HRVATSKA SVOJE KORENE TRAŽI U NAJDUBLjEM MRAKU: Kontroverzni praznik u susedstvu - "Stepinčevo" između verskog kulta i političkog tereta
JOŠ se nije stišala bura oko ustaškog pira na dočeku rukometaša, obeleženog Tompsonovim pesmama koje glorifikuju NDH, a iz Zagreba stižu nove provokacije koje bude aveti prošlosti.
11. 02. 2026. u 20:13
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)