ČOVEK NIKADA NIJE U POTPUNOSTI POBEĐEN: Ana Marija Grbić dobitnica nagrade "Grozdana Olujić" za „Novosti“

D. Bogutović

10. 09. 2022. u 12:01

NOVOUSTANOVLjENA nagrada "Grozdana Olujić" za najbolju proznu knjigu autora do 35 godina, nedavno je uručena Ani Mariji Grbić (1987) za zbirku priča "Srneća leđa" u izdanju "Geopoetike".

ЧОВЕК НИКАДА НИЈЕ У ПОТПУНОСТИ ПОБЕЂЕН: Ана Марија Грбић добитница награде Гроздана Олујић за „Новости“

Ana Marija Grbić, Foto P. Milošević

Spisateljica radi kao mentor kreativnog pisanja, književni urednik, radio-voditelj i ilustrator, a prethodno je objavila tri pesničke knjige.

Na pitanje šta ju je podstaklo da se oproba u prozi, autorka kaže:

- Proza je bila očekivana. Već u poslednjoj poetskoj knjizi ima dosta proze pa je sve proteklo, bar za mene, gotovo neopaženo. Nisam sebe silila ni na šta, ali donekle mi je bilo i teško što izlazim iz jednog polja sigurnosti, a poezija je u jednom trenutku mog života to postala. To je možda bio pravi znak da je bilo potrebno da se od nje, bar na neko vreme, udaljim. Stvaralački proces je bio sličan, i u poeziji sam uvek formirala neku vrstu radnje, zapleta i glavnih junaka. I to što sam uvek pisala poeme a ne zbirke poezije, uvek me je vuklo ka prozi. Ipak, jasno sam definisala kada pišem poeziju a kada prozu i bilo mi je bitno da se te razlike osete snažno.

* Vaši junaci su obični mali ljudi, uglavnom iz provincije. Jeste li neke od njih "prepisali" iz stvarnosti?

- Jesam. Čak su mi na društvenim mrežama ljudi pisali svoja lična iskustva koja sam kasnije uzimala za inspiraciju i to mi je dosta pomoglo. Te ljude nekada nisam poznavala, ali su se javili i pomogli mi da shvatim neke stvari kojima sam svedočila ali ih nisam razumela, bar ne iz više perspektiva. Konkretno, bila je reč o tome da sam zamolila da mi prepričaju gde su bili i kako su se osetili kada im je javljeno da im je neko blizak preminuo. To su vrlo intimne ispovesti i bilo je potrebno puno hrabrosti da to podeliš sa nekim koga možda nisi ni upoznao. Ovde sam se koristila direktnim ispovestima ali sam pre svega posmatrač, na ulici, na pijaci, u prodavnici, svuda. Volim da mislim da poznajem čoveka u dosta njegovih aspekata i trudim se da pišem o tome iskreno i bez kompromisa. Nadam se da su ovi junaci baš oni koje svako može pronaći u svom neposrednom okruženju, ili u sebi.

*Želje i ambicije vaših likova su u suštini veoma skromne, ali ipak ostaju nedostižne...

- Oni naizgled imaju skromne želje ali i jednu veliku: a to je težnja ka slobodi koja je gotovo uvek nedostižna. Možda su zato i osujećeni tj. ne žele da se bore za male stvari jer znaju da neće uspeti da osvoje slobodu. Ono što je meni bilo bitno jeste da oni nikada nisu u potpunosti pobeđeni, njihova autentičnost im to ne dopušta. Čak i u trenutku smrti ili posle nje oni ostaju zapamćeni, pa makar i samo od strane naratora, kao posebna stvar koja se desila u ovome svetu.

Foto Privatna arhiva

*Priča je vrlo zahtevna. Kako ste uspeli da održite pažnju čitalaca.

- Po onome kako je ja razumem kratka priča pruža najmanje prostora za vrdanje, zamagljivanje i posrednost. Takav medij meni i odgovara jer se trudim da ne krijem od same sebe ono što želim da kažem, pa posle i od ostalih. Ova forma je zaista beskompromisna, za mene i više od poezije. Dok sam pisala ovu knjigu, uostalom tako je sa svim knjigama, koliko god to zbog tematike bilo čudno, zabavljala sam se i nekada smejala i to mi je najbitniji deo stvaralačkog procesa. Kratka priča ne poznaje dosadu, ona je živa i jasna, duhovita i silovita: bar ja takve priče volim da čitam.

*Vraćate li se poeziji?

- Ovo nije trenutak za poeziju u mom životu, ali znam da će taj trenutak ponovo doći. Uskoro mi izlazi i prvi roman koji je nastao pre nekog vremena ali sam dugo radila na njemu. Rad na romanu počeo je pre zbirke pripovedaka i sada je pravo vreme da, posle zaista dosta godina rada na njemu, i on dođe do svojih čitalaca. Mislim da nikada neću napustiti poeziju ali takođe se nikada neću siliti da je pišem pre nego što za to dođe vreme.

Foto P. Milošević

MLADI OBNAVLjAJU SVET

VEĆ nekoliko godina vodim ARGH školu kreativnog pisanja "O slobodi ruku". U oktobru nam kreće nova školska godina pa očekujem i nove polaznike. Taj posao doneo mi je više inspiracije nego što sam mogla ikada da zamislim. Mladi ljudi obnavljaju svet ,a mladi ljudi u školi kreativnog pisanja su izuzetni, spremni za eksperiment, polemiku i sve što je potrebno jednom mladom piscu. Od njih naučiš puno o savremenosti o odnosu prema tradiciji, ali i o mladosti. Radila sam mnogo različitih poslova, nemalo ih je bilo i u oblasti kulture, ali ovo je zaista najbolji posao koji sam mogla da zamislim - kaže Ana Marija Grbić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

RUSIJA JE ZGROŽENA: Ovo je najnoviji uslov za Ruse da bi učestvovali na Igrama Pariz 2024