IN MEMORIAM - BORAC ZA SRPSKI JEZIK I ĆIRILICU: Akademik Predrag Piper (1950-2021)

Sreto Tanasić

14. 09. 2021. u 11:34

U VALjEVU je 9. septembra 2021. godine preminuo akademik Predrag Piper, ugledni slavista i lingvista, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu.

ИН МЕМОРИАМ - БОРАЦ ЗА СРПСКИ ЈЕЗИК И ЋИРИЛИЦУ: Aкадемик Предраг Пипер (1950-2021)

Foto P. Milošević

Rođen je 20. avgusta 1950. u Beogradu, gde je započeo osnovnu školu, a dovršio u Sremskoj Kamenici.

Foto Arhiva

Gimnaziju je završio u Novom Sadu, potom upisao studije slavistike na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i diplomirao 1973. Postdiplomske studije završio je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1975, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 1981. Nastavničku karijeru započeo je kao asistent na istom fakultetu 1974. i docent 1983. U međuvremenu je bio lektor srpskohrvatskog jezika na Univerzitetu "Lomonosov" u Moskvi. Za vanrednog profesora na Filološkom fakultetu u Beogradu izabran je 1989, a za redovnog 1991. Predavao je još i na univerzitetima u Moskvi, Petrogradu, Voronježu, Ivanovu, Seulu, Saporu, Zadru, Nišu, Skoplju i Ljubljani. Za dopisnog člana SANU izabran je 2003, a za redovnog 2012. godine. Takođe, od 2015. godine bio je član Makedonske akademije nauka i umetnosti. Bio je sekretar Odeljenja jezika i književnosti SANU od 2013. do 2018, kao i član Predsedništva SANU. U Akademiji je bio član više odbora, a rukovodio je dvama; bio član uredništva nekoliko njenih publikacija. Takođe, bio je stalni član Matice srpske i njenog Odeljenja za književnost i jezik, u kojoj je vodio više značajnih projekata, između ostalog, bio je i potpredsednik Uređivačkog odbora Srpske enciklopedije.

Kao rusista i slavista akademik Piper je bio šef Katedre za ruski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i upravnik Katedre za slavistiku Filološkog fakulteta u Beogradu. Stekao je ugled jednog od najznačajnijih slavista koje su Srbi imali i bio jedan od vodećih slavista u svetu slavistike danas. U jednom periodu bio je potpredsednik Međunarodne asocijacije predavača ruskog jezika i književnosti, kao i dugogodišnji član Komisije za proučavanje gramatičke strukture slovenskih jezika pri Međunarodnom komitetu slavista, a od 2009. do 2013. njen predsednik. Za veliki doprinos srpskoj i svetskoj slavistici dobio je nagradu Slavističkog društva Srbije "Radovan Košutić", ali i priznanje u Rusiji.

Foto Arhiva

Ništa manje nisu zasluge akademika Pipera ni u izučavanju srpskog jezika. Predmet njegovog zanimanja bili su sintaksa, semantika i leksikologija, te teorija jezičke kulture. Kao široko obrazovan slavista sa uvidima u najnovija kretanja u svetskim slavističkim centrima, i uopšte u lingvističkim istraživanjima u svetu, Predrag Piper je u srpsku nauku o jeziku unosio nove teme i teorijsko-metodološke pristupe. Pored individualnih istraživanja u oblasti srpskog jezika, učestvovao je i u više značajnih kolektivnih projekata na univerzitetima u Novom Sadu i Beogradu, u SANU, Institutu za srpski jezik SANU, Matici srpskoj. Da pomenemo neke rezultate tih projekata: "Sintaksa savremenoga srpskog jezika: prosta rečenica" (koautor) 2005 - nagrada "Pavle Ivić", "Normativna gramatika srpskog jezika" (2013. i kasnije) sa akademikom Ivanom Klajnom - nagrada "Pavle i Milka Ivić", "Sintaksa složene rečenice u savremenom srpskom jeziku" (koautor i redaktor) 2018. "Asocijativni rečnik srpskog jezika" (koautor) 2005.

Foto P. Milošević

Akademik Predrag Piper se teorijski bavio jezičkom politikom. Da se ovom problematikom ozbiljno namerava baviti najavio je svojom knjigom "Srpski između velikih i malih jezika" (tri izdanja), studijama "O strategiji jezičke politike u Republici Srbiji", "Srpski jezik kao predmet jezičkog planiranja" i dr. Bio je član Odbora za standardizaciju srpskog jezika i njegove Komisije za odnose s javnošću i rešavanje neodložnih pitanja, takođe član i jedno vreme predsednik Odborove Komisije za sintaksu. Ostaće zapamćen kao jedan od najagilnijih boraca da srpski jezik i ćirilica u državi dobiju status koji treba da imaju kao nacionalni jezik i pismo i temeljni činioci srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta.

Foto Arhiva

Akademik Predrag Piper je bio član uređivačkih odbora ili urednik velikog broja zbornika i časopisa u zemlji i inostranstvu. Bio je glavni urednik Zbornika Matice srpske za slavistiku u Novom Sadu i Južnoslovenskog filologa u Beogradu. Značajan doprinos srpskoj nauci o jeziku dao je i kao pedagog i u izgrađivanju naučnog podmlatka; pored osnovnog rada bio je mentor u izradi većeg broja doktorata u slavistici i srbistici. Takođe, dugi niz godina učestvovao je u organizaciji naučnih konferencija i kongresa nacionalnog i međunarodnog značaja.

O blistavoj naučnoj i pedagoškoj karijeri akademika Pipera svedoči i njegova ogromna bibliografija - čak sa 198 posebnih publikacija, među kojim su 31 monografija, univerzitetski priručnici, bibliografije i priređena izdanja, te neobično veliki broj udžbenika i priručnika za osnovnu i srednju školu, te preko 400 studija, članaka, prikaza i sl.

Smrću akademika Predraga Pipera srpska nauka o jeziku izgubila je jednog o najvećih svojih poslenika današnjice, a njegove kolege dragog prijatelja, uzorno kooperativnog saradnika i saborca u svim vidovima rada na poslovima iz domena nauke o jeziku.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina

Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.

17. 04. 2024. u 17:57

Komentari (0)

POSLEDNJI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina