POGLED ISKOSA: Jaletova mitopoetika
LjUBODRAG Janković Jale (Pirot, 1932), profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu, dobitnik ugledne "Politikine" nagrade za umetnost, ostvario se na vanredan način.
Foto Miroslav Jeremić
Jedini je srpski umetnik ne samo u 20. veku koji studiozno stvara u domenu crteža, slikarstva, vajarstva i grafike. Te vidove njegovog delovanja prate i tri monografije. Jaleta ovim izložbom sada upoznajemo kao crtača.
Blizak Leonidu Šejki, Ljubi Popoviću, Živojinu Pavloviću i volšebnicima Mediale, od početka je među najvažnijim srpskim figurativnim stvaraocima. Njegovo delo se najpre može odrediti kao mitopoetičko, originalno u velikom korpusu evropske i svetske imaginativne umetnosti u koju su Srbi uneli toliko toga posebnog. Našim slikarima se u Parizu prebacivalo da su prepoznatljivi po tome što "samo slikaju rat", stvarajući psihološki tešku umetnost. U banalnom, osećanjima i idejama oskudnom vremenu zabave i spektakla, zapravo je to veliki kompliment.
Janković je kao i njegovi drugovi, saborci iz sveta Mediale, objavio rat budalama i netalentovanima svih vrsta, ugrožavajući vetropirasto, površno i olako poimanje sveta i umetnosti, pa zato njegove figure imaju stvarnu prikazanu kao i metafizičku težinu. Asketski mršave, logoraške prikaze s početka opusa, izražavaju mračni duh izgubljene generacije pedesetih, bez detinjstva, iluzija i hleba. Koščati likovi se mirno ali i sablasno rasprostiru po njegovim slikama i crtežima, naseljavajući tavane i podrume koje su u to doba slikali Ljuba Popović i Vladimir Veličković.
Nakon izlaska skeletnog sveta iz mraka, Janković sedamdesetih crta i slika Kupačice i figure na plaži, a njegove izložbe u beogradskoj Galeriji Kulturnog centra bile su veliki likovni događaji. Ženski likovi (Janković se pre svega bavi tom tajnom) od tada dobijaju na težini, obim njihovih tela izražen je i smelim perspektivnim skraćenjima i deformacijama koje niko pre njega nije primenjivao u našoj umetnosti. Kao i Botero, Janković likovno ne opisuje ugojene osobe, već stvara svoju posebnu rasu koja postoji samo u umetnosti.
Sa krupnim ženskim telima, tačnije telesinama, umetnik uvodi i modernistička iskustva u svoje stvaralaštvo, ispitujući značenja Pikasovog, Henri Murovog i dela Marina Marinija. Fizički snažne, pojavno moćne, boginje su ipak prožete modernističkom sumnjom u figuralno, što ne umanjuje njihovu iracionalnost. Kao čovek on sumnja, smisao modernizma je dovođenje postojećeg u krizu ali kao umetnik nalazi izlaz iz opskurnog u čemu je njegova veličina. Još je Leonardo da Vinči uočio da umetnik koji ne sumnja u sebe ne može napredovati, ali mnogima je propitivanje i premišljanje uništilo umetnički život.
Jankovićeve sumnje kao da započinju i završavaju se na crtežu, njegove slikarske i vajarske mogućnosti nagoveštene su, određene i razrešene crtežom kao osnovom, načelom celokupne likovne umetnosti.
SVE GORI NA BLISKOM ISTOKU: Sirene zavijaju širom Izraela, počeo novi napad; Iran silovito udara po američkim bazama (FOTO/VIDEO)
DRUGI dan rata na Bliskom istoku, pratite sa nama dešavanja uživo.
01. 03. 2026. u 07:31 >> 20:26
OTKRIVENO KAKO JE UBIJEN HAMNEI: Jedna greška ga koštala života, Tramp imao neočekivanog saveznika
SKRIVEN duboko u svom bunkeru, Ali Hamenei nije očekivao drzak dnevni napad u samom srcu svoje moći.
01. 03. 2026. u 19:16
BIO U POSETI JUGOSLAVIJI `89: Ko je likvidarni ajtolah Ali Hamnei? Istorijski OBRT za Iran - postoje samo DVE opcije
U AMERIČKO-IZRAELSKOM napadu na Iran, ubijen je vrhovni verski vođa, ajatolah Ali Hamnei dok je obavljao svoje dužnosti u kancelariji u Teheranu.
01. 03. 2026. u 12:45
Komentari (0)