NOVI ROMANI: Nebeska ljubav
AKO "smeti znači želeti, a želeti smeti", kako Ana Atanasković veli u rano jutro svog novog romana, onda se može reći da je autorka dela "Zmajeva žena" i u svom kreativnom postupku, a i u svom životu uspela da ostvari sintezu ili, bolje reći, simbiozu smelosti i želje.
Foto promo
Kao književnica s već respektabilnim opusom, ona je s novim svojim naslovom uspela da ode korak dalje, da napiše nešto bolje i od najboljeg što je ranije radila, i već sama ta činjenica, uz informaciju da je "Zmajeva žena" već na korak do trećeg izdanja (izašla je sa zaštitnim znakom beogradske "Lagune"), dovoljno kazuje o dragocenosti i kvalitetu novog literarnog poduhvata autorke koja je naklonost publike stekla romanima "Duet duša", "Jelena Anžujska" i "Moja ljubav Nikola Tesla".
"Vreme dolazi, obitava i prolazi, i ono broji nas, ne mi njega", čitamo na stranicama romana posvećenog Jeleni Gatiluzio, stvarnoj ili neostvarenoj verenici ili supruzi despota Stefana Lazarevića. Zvuči kontradiktorno i kontroverzno, ali zaista se o odnosu Jelene, kćeri gospodara ostrva Lezbosa Frančeska II Gatiluzija, i znamenitog baštinika Lazara Hrebeljanovića malo toga zna, osim da su se najverovatnije ili gotovo sigurno sreli i upoznali na Lezbosu, po Lazarevićevom povratku iz Anadolije i Konstantinopolja, gde je uz svog nominalnog gospodara Bajazita ratovao protiv nezaustavljivih Tamerlanovih hordi.
Foto promo
Postoje istorijske indicije da su se Jelena i Stefan verili, da je, štaviše, Jelena i došla s njim u Srbiju, ali joj se onda u istorijskim izvorima i zameće svaki trag, pa ostaju pretpostavke da je ili ubrzo po dolasku u Kruševac preminula ili da se, pak, zamonašila. No, tako oskudni i, realno, obeshrabrujući fakti nipošto nisu obeshrabrili maštu i stvaralački polet Ane Atanasković, koja svoj roman "Zmajeva žena" plete umešno preplićući faktografiju i fikciju, striktne uzuse istorijskih romana i lirsku prozu koja na mahove poprima poetske, sublimne tonove. Atanaskovićeva, praktično, stvara dugu ljubav i brak Jelene Gatiluzio i Stefana Lazarevića, oslikava njihov zajednički životni put kojim po svemu sudeći nisu ni kročili, gradi jedan svet u kojem žena progovara o ženi i kroz ženu, ali vodi računa o vremenskom okviru, o svim važnim zbivanjima krajem 14. i u prvoj polovini 15. veka, prikazujući i tadašnju Srbiju, zemlju čija se samostalnost dugo i mučno gasi, ali čija iskra nastavlja da tinja.
Ovo, dakle, jeste i istorijski roman, i ljubavni roman, a prevashodno čista, bistra proza protkana poezijom. Knjiga koja će vam, pre svega, prijati.
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
EKSPLOZIV BIO SPREMAN: "Digli bismo u vazduh aerodrom na Grenlandu"
DVA MESECA pre izraelsko-američkog napada na Iran, Danska je bila spremna da oružano brani svoj suverenitet nad Grenlandom.
19. 03. 2026. u 14:12
Komentari (0)