POGLED ISKOSA: Muratov dvostruki jubilej
PREMDA nije ni sa čim obeleženo, srpski slikar Marko Murat (Šipanska Luka pored Dubrovnika, 1864 - Dubrovnik, 1944) ove godine slavi dvostruki jubilej, 160 godina od rođenja i 80 godina od smrti.
Ivana Živić, Foti Privatna arhiva
Reč je o jednom od poslednjih naših slikarskih velikana, realista koji pripada nizu od Steve Todorovića, Paje Jovanovića do Uroša Predića i Stevana Aleksića. Posle njega nastupa estetika modernog slikarstva, manje strogog i zahtevnog u odnosu na stvarnost kao likovno polazište, mada se i u Muratovom opusu uočavaju uticaji plenerizma i impresionističko iskustvo rada u prirodi i izučavanja prirodnog svetla. To je kod ovog majstora dodatno izraženo njegovim mediteranskim osećanjem, slikama koje prenose atmosferu primorja, susret mora, kopna i sunca. Tako su i njegove ključne slike kao "Ulazak cara Dušana u Dubrovnik" (1899-1900), poslednji izrazi istorijskog slikarstva koje kod nas ishodi od Katarine Ivanović, između ostalog i analize čisto slikarskih problema proporcija i skraćenja figura na grupnoj sceni, kompozicije, prostornog odnosa figura i uloge svetlosti na slici.
Svesni značaja ovog poslednjeg velikog majstora srpskog slikarstva starog kova, stručno i nadahnuto su mu se obraćali i naši najveći likovni kritičari i istoričari umetnosti, u rasponu od Nadežde Petrović do Dejana Medakovića. Prva kritika koju je slavna slikarka i jedan od prvih novijih srpskih likovnih kritičara objavila, bila je "Izložba slika Marka Murata" 1904. godine, u Letopisu Matice srpske. Analitičan i iscrpan Medakovićev tekst o ovome našem slikaru katoliku objavljen je u tri različita izdanja njegove "Srpske umetnosti u XIX veku". Murat je bio svestan uloge srpskog elementa u dubrovačkoj istoriji i kulturi; još je profesor Jorjo Tadić radeći u dubrovačkom arhivu utvrdio da su sva starija dokumenta u njemu na ćirilici. Zato ovde pomenuta slika sa temom cara Dušana osim čisto likovnih vrednosti ima i istorijsku pozadinu podsećanja srpskog prava na Dubrovnik. Nadeždu Petrović je manje zanimala imperijalna ikonografija a više novina koju je Muratovo slikarstvo donelo, dah svežine i sunca u zagušljiv i potamneo svet slikarstva romantizma i akademskog realizma, bezbrojih ugledanja na antiku kao polazište i religijske i istorijske scene bečkih i minhenskih đaka. Umesto Kurbea i Lajbla, ona u analizi Muratove izložbe pomišlja na Segantinija, koji je usmerio evropsko slikarstvo ka suncu. Uočila je i veze Muratovog slikarstva ne samo sa istorizmom i plenerizmom već i sa simbolistima i prerafaelitima pa i sa jugendstilom, pominjući Beklina, Bern-Džonsa i Rosetija. Vreme na prelomu vekova bilo je u znaku sinteze starog i novog, pa Nadežda Petrović kaže: "Marko Murat je pesnik slikar, primorje ga načini sanjalicom, a potom pesnikom i slikarem". On je autor "Elegije" i "Proleća", cvetni majstor koji je zrakom svoje svetlosti probio tamu ateljea.
Vučić o Ratku Mladiću: Doneli su ga u ležećem položaju, ne razumem zašto ne dopuste da poslednje dane provede van zatvora
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje ceremoniji otvaranja vidikovca na 41. spratu Kule Beograd, te se tom prilikom osvrnuo i na aktuelno pitanje generala Ratka Mladića.
23. 04. 2026. u 14:21
Mađar bi da hapsi Putina i Netanjahua: "Zakon je jasan, to je obaveza"
BUDUĆI mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da će se njegova zemlja ponovo pridružiti Međunarodnom krivičnom sudu i biti spremna da sprovodi naloge za hapšenje, uključujući i onaj koji se odnosi na izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
20. 04. 2026. u 20:04
Milanović iznenadio sve: "Hrvatska nema neprijatelja - osim Srbije! EU se pretvara u ratni projekat"
HRVATSKI predsednik Zoran Milanović poručio je da njegova zemlja nema neprijatelja osim Srbije, i upozorio da se Evropska unija sve više udaljava od mirovnog projekta i jača procese naoružavanja, uz ograničen uticaj manjih država.
24. 04. 2026. u 11:29
Komentari (0)