POGLED ISKOSA: Četrdeset godina Slave
SLIKAR Slavoljub Slava Radivojević (Šabac, 1957) ove godine slavi četrdeset godina stvaralaštva (1983. godine upisao se na novosadsku Likovnu akademiju, koju je i diplomirao).
Slavoljub Radivojević "Petra u Jevremovoj" , 2006. godina, Foto S. Radivojević
Svojim slikarstvom, usredsređenošću na određenu tematiku, učešćem na samostalnim i grupnim izložbama i dobijenim nagradama, privukao je pažnju likovnih kritičara, galerista i publike krajem dvadesetog i u prvim decenijama dvadeset prvog veka. Pripada manjoj grupi naših figurativnih umetnika koji stalno izlažu u inostranstvu. Priredio je tri samostalne izložbe u Švedskoj i poslednjih godina više izložbi slika i crteža u jednoj od bečkih galerija u centru grada. Njegovo delo ne može se u potpunosti razumeti bez poznavanja odnosa suprotstavljenih snaga u novijoj srpskoj umetnosti, podeljenoj na tradicionalni blok koji predvode slikari i novomedijski, avangardni ili eksperimentalni umetnici.
Možda je slikarstvo prevaziđeno sa novom umetničkom praksom ali postoji rat koji se vodi između dva vida umetnosti, kako je primetio Miro Glavurtić i više je izraz provincijalnog, totalitarnog razumevanja avangarde koju pojedini kritičari i istoričari umetnosti u Srbiji žele da nametnu kao isključivi vid umetnosti. Takvo poimanje ne karakteriše zapadnu ni istočnu umetničku scenu i tipično je samo za srpsku u doba tranzicije. Radivojević je jedan od boraca protiv takvog shvatanja a njegov opus može se razumeti i kao prilog demistifikaciji i razotuđenju novije srpske umetnosti. Kao slikar nastupa samopouzdano, zadržavši ponešto od svog mladalačkog sportskog i avanturističkog duha koji, setimo se primera iz istorije umetnosti, nikada nije bez značaja za slikarstvo.
Ono traži hrabrost i zato je u mnogim epohama bilo prvo među umetnostima. Slikar je stalno iskušavan. Ratnik, ljubavnik, duelista, karatista, pojac u crkvenom horu, ikonopisac, freskopisac i, nadasve, brižni otac i deda, iskustva iz svog burnog života nije preneo u umetnost već ih je nadišao. Ut pictura poesis sa pravom kažu Horacije i Leonardo da Vinči. Likovno zainteresovan za Beograd, Zemun, Mačvu, Italiju, Mediteran i Beč, posvećen klasičnom, štafelajnom slikarstvu, duševni mir i stabilnost pronašao je u ateljejskoj osami uz svoju krasnu ćerku Petru, inspiraciju i model za mnoge slike.
Najbolja Radivojevićeva dela nastaju u vermerovskoj atmosferi. Savremenici su tvrdili da je Đura Jakšić, poznati srpski romantičar, slikar i pesnik, slikao poluotvorenih usta, kao da je želeo da svoj dah prenese na platno. Dragocene trenutke sabiranja duha najbolje je opisao jedan srednjovekovni monah rekavši: "Nigde ne nađoh duši mir osim uz knjigu u usamljenom kutku". Radivojević je kao Frans Hals od starih ili Endrju Vajet od modernih majstora, mir i nadahnuće pronašao uz bližnje i u svom okruženju. Njegovo delo neposredno i jasno isijava toplinom i finoćom energije pronađene u krugu tradicionalnih vrednosti.
Sada je definitivno puklo savezništvo SAD i Ukrajine: Zelenski uradio nešto nezamislivo
UKRAJINSKO rukovodstvo, nakon više od godinu dana napora da održi stabilne odnose sa administracijom predsednika SAD Donalda Trampa, javno je priznalo krah dosadašnjeg partnerstva.
20. 04. 2026. u 20:41
Mađar bi da hapsi Putina i Netanjahua: "Zakon je jasan, to je obaveza"
BUDUĆI mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da će se njegova zemlja ponovo pridružiti Međunarodnom krivičnom sudu i biti spremna da sprovodi naloge za hapšenje, uključujući i onaj koji se odnosi na izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
20. 04. 2026. u 20:04
Neće više nastupati: Zdravko Čolić odbio koncerte, ovo je razlog
KAO razlog Zdravko Čolić je naveo umor, ali i unapred dogovorene porodične obaveze.
21. 04. 2026. u 10:37
Komentari (0)