MALO STRUJE - MNOGO ŠTETE: Derivacione mini-hidroelektrane velika pretnja za životnu sredinu

V. ĆIRIĆ

16. 04. 2021. u 10:51

ZA razliku od protočnih, derivacione mini-hidroelektrane (MHE), pogubne su po biljni i životinjski svet.

МАЛО СТРУЈЕ - МНОГО ШТЕТЕ: Деривационе мини-хидроелектране велика претња за животну средину

Foto: V. Ćirić /Posle gradnje MHE u koritu gotovo da nema vode

Grade se u brdsko-planinskim predelima, kod vodotoka sa velikim padovima, tako što se najpre reka zauzda ili skrene iz svog prirodnog toka da bi se podigla betonska brana u koritu reke. Od brane, voda se "smešta" u cevovod, često dug i po nekoliko kilometara, i odvodi se do turbine, dok se u koritu reke ostavlja takozvani biološki minimum vode pa od brane do turbina korito praktično ostaje suvo. U takvom suvom koritu, nema dovoljno vode ni za biljni ni i za životinjski svet, niti za stoku koju gaje meštani u okolini. Posledice koje MHE ostavljaju na životnu sredinu su pogubne.

Foto: V. Ćirić /Posle gradnje MHE u koritu gotovo da nema vode

 

Ovako biolozi, šumarski inženjeri i stručnjaci za ekosisteme objašnjavaju štetnost MHE po prirodu i tvrde da ovakvi projekti Srbiji donose više štete nego koristi. Naglašavaju i da se već u trenutku projektovanja pravi zločin prema prirodi, jer se čak i nacrti prave tako da se od reke uzima 80-95 odsto vode za MHE, a ostavlja joj je se svega 5-20 odsto. Nažalost, u praksi, nakon što se izgradi MHE, ne poštuje se ni ovih 5-20 odsto, već se često sva voda skreće u cevi. Osim toga, svi javno dostupni podaci pokazuju da stotinak već izgrađenih MHE u Srbiji proizvodi oko dva odsto električne energije, a čak i kada bi se sagradilo svih 856 planiranih MHE, ukupna dobit u budžetu energije bila bi tri odsto. To je, kažu stručnjaci, malo struje naspram mnogo štete po životnu sredinu.

Svi ovi podaci, kao i studija stručnjaka Šumarskog fakulteta u Beogradu u kojoj se navodi da "koncept izgradnje MHE fundamentalno ugrožava sistem zaštite životne sredine, očuvanje biodiverziteta i stabilnost fragilnih ekosistema brdsko-planinskih područja", podigli su minulih godina na noge žitelje staroplaninskih sela. Kao primeri negativnog uticaja na reke i biljni i životinjski svet pominju se MHE "Pakleštica" na reci Visočici na Staroj planini, 70 km od Niša, i MHE na Jošaničkoj i Crnovrškoj reci koje se nalaze u zaštićenim područjima. Na Staroj planini, iako je reč o parku prirode, bila je predviđena izgradnja 58 malih hidroelektrana.

Foto: V. Ćirić /Posle gradnje MHE u koritu gotovo da nema vode

 

 - Izgradnja MHE na Staroj planini dovela bi do destrukcije hidrografske mreže sa nepopravljivim posledicama po životnu sredinu, bez ikakve koristi za lokalno stanovništvo. Ovakvi objekti poremetili bi hidrološki režim, tokove, degradirali predeoni ambijent sa minornim energetskim koristima. Flora i fauna bi trpele ogromne štete, a pojedine vrste koja sada žive u koritima planinskih reka i potoka bi nestale - upozoravali su u više navrata stručnjaci Šumarskog fakulteta.

Prema njihovim rečima, Stara planina je biser prirode, predeone, geološke i biološke raznovrsnosti ne samo Srbije nego i Evrope, a više od 80 odsto planiranih MHE trebalo je da bude na Visočici od sela Rsovci i Pakleštice pa nizvodno. Izgradnja prve mini-centrale na ovom području osujećena je pre četiri godine u selu Pakleštica, kada je organizovan veliki narodni zbor. Druga lokacija na meti investitora bila je na Rećitskoj reci u Toplom Dolu, gde su meštani čak organizovali i noćne straže, ne dozvoljavajući ulaz teške mehanizacije u selo. Ovde je u nekoliko navrata bilo i fizičkih sukoba sa privatnom vojskom investitora, baš kao i u selu Rakita na drugoj strani okruga, tačnije u vrletima Vlaških planina, gde je investitor uspeo da izgradi vodozahvat, bez dozvole položio cevovod dugačak više od dva kilometra i instalira pogon u selu Zvonce. Prošle jeseni nekoliko stotina ekologa oštetilo je pomenuti cevovod, kako bi se sprečio početak rada ovog objekta i sačuvala Rakitska reka.

Srećom, Starom planinom će i buduće generacije moći da se ponose i da uživaju u njoj, jer na njoj neće moći da se gradi nijedna mini-hidrocentrala. Gradska skupština u Pirotu je lanjske godine jednoglasno usvojila odluku koja na teritoriji grada zabranjuje gradnju mini-hidrocentrala.

IZGRAĐENO 110 MINI-HIDROELEKTRANA

DO kraja januara 2019. godine u Srbiji je izgrađeno 110 MHE, a prema katastru EPS iz 1987. bila je planirana izgradnja ukupno 856. Nadležni su u ponedeljak najavili da će novim zakonom o obnovljivim izvorima energije biti zabranjena izgradnja svih hidroelektrana u zaštićenim područjima, kako običnih mini HE, tako i derivacionih MHE i svih drugih velikih HE.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

UEFA GLEDA I NE VERUJE: Evo šta će Belorusija da uradi zbog EURO 2024