PREDAVANJE O FAŠIZMU: Nastavlja se ciklus "Jugoslavija - kontinuitet, iskušenja, opravdanja" u SANU
Četvrto predavanje u okviru ciklusa „Jugoslavija − kontinuitet, iskušenja, osporavanja”, pod nazivom „Da li su postojale srpske fašističke organizacije u prvoj Jugoslaviji” sutra će održati dr Rastko Lompar u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.
foro Z.Jovanović
Navedeno predavanje biće posvećeno fenomenu fašizma i njegovom (ne)postojanju u međuratnoj Kraljevini Jugoslaviji. Pošavši od savremenih tumačenja i razumevanja fašizma kao političke ideologije, predavač će nastojati da prikaže da li se i u kojoj meri ona mogu primeniti na politički pejzaž jugoslovenske države. Osvrćući se na same početke fašizma i često kontradiktorne stavove iskazivane od strane fašističkog vrha povodom pitanja mogućnosti postojanja internacionalnog fašizma, nastojaće da odgovori na pitanje da li doista fašizam bio „roba za izvoz“.
Ukoliko je tako, ko su onda bili njegovi uvoznici u Jugoslaviji? Drugi deo predavanja biće posvećen upravo ovom pitanju; biće analizirani različiti politički akteri na desnici, kako ekskluzivno srpskog, tako i integralnojugoslovenskog usmerenja sa ciljem da se odgovori na dilemu da li može biti reči o srpskim/jugoslovenskim fašističkim organizacijama. Polazeći od „prvog talasa“ desničarskih političkih organizacija, biće dat koncizan pregled istorijata i ideologije Organizacije jugoslovenskih nacionalista, Srpske nacionalne omladine, Jugoslovenske akcije, Jugoslovenske narodne stranke „borbaša“ i Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor.
Istovremeno, iz vida neće se gubiti ni uticaj fašističkih režima na vladajuće stranke tokom tridesetih godina, kada dolazi do evidentnog pokreta ka autoritarnosti u vođenju državnih poslova. Konačno, biće pružen predlog tipologije pobrojanih političkih organizacija u skladu sa aktuelnim teoretskim modelima u studijama fašizma.
Dr Rastko Lompar je naučni saradnik Balkanološkog instituta SANU. Autor je knjige Dimitrije Ljotić – učitelj ili farisej?, nastale na osnovu njegove master teze, u kojoj je istraživao ulogu hrišćanstva i religije u političkoj misli i praksi Dimitrija Ljotića. Lompar je doktorirao istražujući fenomen antikomunizma u Kraljevini SHS/Jugoslaviji i mesto zemlje i organizacija u njoj u međunarodnim antikomunističkim mrežama. Učestvovao je na dva projekta finansirana od strane Fonda za nauku Republike Srbije, kao i u dva bilateralna projekta sa Univerzitetom Fridrih Šiler u Jeni. Član je Međunarodne asocijacije za komparativne studije fašizma. Istraživački se bavi fenomenima nacionalizma, fašizma, antikomunizma, kao i istorijom hrišćanskih crkava na Balkanu.
Preporučujemo
SPREMITE SE ZA KIŠU I SNEG Hitno se oglasio RHMZ: Ovi delovi zemlje prvi na udaru (FOTO)
07. 12. 2025. u 17:03
EVO KO IMA PRAVO NA VEĆU PENZIJU: Stavka koja ne ulazi u staž povećava ček
07. 12. 2025. u 14:47
SVAKI PRELAZAK PREKO PRUGE NOSI RIZIK: Pokrenuta kampanja „Dobro pazi - voz nailazi“
07. 12. 2025. u 11:21
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)