MINISTAR STAROVIĆ: Ko ne pamti iznova proživljava Kristalnu noć i užase Holokausta
KOMEMORATIVNA akademija povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, na kojoj se obratio ministar za rad, zapošljavanje, boračka o socijalna pitanja Nemanja Starović, održana je večeras u Narodnom pozorištu u Beogradu.
Foto Tanjug/Ministarstvo za rad/ Vladimir Buha
Starović je ukazao da je pre 86 godina vrh nemačke nacističke vlade, pokrenuo do tada neviđeni talas progona i fizičkog nasilja prema Jevrejima u Nemačkoj, Austriji i Sudetskoj oblasti i da je tada ubijeno više od stotinu Jevreja i opljačkano i uništeno hiljade jevrejskih sinagoga, prodavnica i domova. Oko trideset hiljada ljudi je uhapšeno i poslato u nacističke koncentracione logore,rekao je ministar.
Starović je dodao da je Kristalna noć bila rezultat društvenih procesa koji su bili utemeljeni na otrovnoj propagandi i sistematskoj dehumanizaciji jevrejskog naroda i da se sa današnje tačke gledišta može reći da za to snose odgovornosti mnogi, od brojnih kulturnih, obrazovnih i verskih institucija, pa do građana koji su stajali po strani i ćutke posmatrali ove zločine.
Ko ne pamti iznova proživljava, dodao je on i rekao da su procesi veoma slični prethodno navedenim doveli pola veka kasnije do nove Kristalne noći, 2. maja 1991. u Zadru, kada je razularena masa pevajući ustaške pesme demolirala kuće i prodavnice svojih srpskih sugrađana. Toga dana policije nije bilo na ulicama, a Srbi su bili stavljeni van zakona kao nekada Jevreji u nacističkoj Nemačkoj, smatra Starović.
Starović je, pored ostalog, rekao i da na žalost, mržnjom motivisanih napada protiv Jevreja u Evropi ima i u današnjem vremenu i da se zato mora istrajati u borbi protiv antisemitizma.
Republika Srbija poklanja dužnu pažnju ovom pitanju, kao i pijetetu prema žrtvama najvećeg zločina u istoriji civilizacije. Zahvaljujući zalaganju predsednika Aleksandra Vučića, naša zemlja je među prvima usvojila Zakon o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta, a evidentno je i to da je u poslednjoj deceniji učinjen ogroman napor na izgradnji trajne kulture sećanja.Uspon neonacizma i neofašizma u Evropi predstavlja najbolju opomena za to da zlo ovih ideologija nije do kraja iskorenjeno. Život u slobodi, unutar demokratskog poretka nije zatečeno stanje koje možemo uzeti zdravo za gotovo. To su vrednosti koje moramo aktivno štititi i čuvati, rekao je ministar.
Prema njegovim rečima, uloga obrazovanja u izučavanju ovih strahovitih lekcija iz istorije je izuzetno bitna, jer bez poznavanja činjenica nećemo imati generacije mladih ljudi koji će biti spremni da se bore za istinu i pravdu.
Ako želimo bolji, pravedniji i humaniji svet za naraštaje koji dolaze iza nas, ne smemo dozvoliti da sećanje na Kristalnu noć i užase Holokausta koji je usledio izbledi, rekao je ministar Starović.
Državnoj komemorativnoj akademiji prisustvovali su predstavnici Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, uvažene visoke zvanice, kao i predstavnici udruženja i članovi diplomatskog kora.
Preporučujemo
DRŽAVA BRINE O SVAKOM DETETU: Iz Alimentacionog fonda isplaćeno 5,5 miliona dinara
08. 12. 2025. u 12:58
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)