BRITKI HUMOR SEOSKIH SOKAKA: Podsećanje na vreme kada su se ratari utorkom okupljali uz zvučnike

Branko Puzović

26. 06. 2022. u 14:30

SAKUPLjALI smo prilježno čitave 23 godine doskočice nastale na seoski način, od naroda, znanog i neznanog, spontano, na mah, koje su izgovorene u izuzetno popularnoj zabavnoj emisiji "Selo veselo" Radio Beograda, tokom sedme i osme decenije prošlog veka.

БРИТКИ ХУМОР СЕОСКИХ СОКАКА: Подсећање на време када су се ратари уторком окупљали уз звучнике

Dragiša Božić i Jovan Aleksić,Foto Privatna arhiva

Šale su potom prepričavane, dopunjavane, doterivane, "premeštane" iz sela u selo.

Veći deo tih pošalica nalazio se u nekoliko svezaka, od kojih je nastala ova jedinstvena zbirka narodnih umotvorina "Selo se veseli".

Ovo kaže Dragiša Božić, novinar iz Moravaca kod Ljiga, scenarista čuvene radio-emisije "Selo veselo". Priredio je Božić zbirku "Selo se veseli", sa 365 narodih umotvorina. Koliko je emisija bila popularna pokazivala su istraživanja, po kojima se "Selo veselo" uvek nalazilo u samom vrhu slušanosti. Trofej "Zlatni mikrofon" godinama se "šetao" od ove emisije do "Minimaksa", te zato, veli Božić, ne čudi što su ondašnje šale aktuelne i danas. Za ovu emisiju važila je izreka: - "Selo veselo" sluša ceo svet. I dva sela više!

- Prvi radio-aparat kupili smo 1965. godine, tako što smo prodali kravu i dodali još para - priseća se Božić.

- Iste godine, na Radio Beogradu pojavilo se "Selo veselo", koju je vodio čuveni Jovan Aleksić. Od oktobra do aprila svakog utorka uveče većina u selima je prekidala svaki posao i okupljala se oko radio-aparata da sluša emisiju, a ko ga nije imao, išao je u komšiluk. Ubrzo se ispostavilo da se emisija podjednako sluša i u gradu jer nije bila za selo već o selu. Kao verni slušalac, napišem Aleksiću u jesen 1967. godine pismo i predložim da emisija bude snimljena javno, pred publikom, u Ljigu, a da za učešće konkurišu amateri iz okolnih sela.

Foto Privatna arhiva

Eksperiment je uspeo, emisija iz Ljiga odlično je ocenjena i to je bila ulaznica Dragiši Božiću u "Selo veselo". Za narednih nekoliko emisija zajedno sa Aleksićem birao je goste, da bi posle taj posao bio poveren Božiću, koji je vremenom pronašao više od 200 amatera humorista, seljaka, poljoprivrednika, čije je šale uvrstio u zbirku. U emisijama su učestvovale tadašnje zvezde narodne muzike i popularni glumci Živka Matić i Žika Milenković.

- Nije moglo da se desi da emisija omane, jer gde god smo bili, u bilo kom selu, uvek su, ako zatreba, uskakali već oprobani zapisivači i skupljači narodnih umotvorina - kaže Dragiša.

- Posebno bih izdvojio mašinovođu iz Sremske Mitrovice Žarka Jankovića, koji je pored smisla za humor imao i organizatorske sposobnosti i, što je najvažnije, umeo je da prepozna pravog pripovedača. Pojedine naše saradnike ohrabrili smo da objave knjige svojih umotvorina.

U pogovoru zbirke, Ivan Zlatković ističe da se u šaljivim zapisima govori o rodbinskim odnosima, sinovima koji hoće po svaku cenu da raskrčme očevinu i dedovinu, braći koja su najčešće u zavadi zbog deobe porodične imovine, o zloj, ali mudroj i vrednoj ženi koja nasamari naivnog muža, ili je izdržljivija od njega u svakom poslu, o odnosima tašte i zeta, babe i dede, ili o lenjoj snaji. U kazivanjima su komične ljudska glupost, neobrazovanost, neobaveštenost, pripoveda se o školovanim neznalicama poput mladog agronoma koji ne razlikuje jabuku od kruške, naivnosti devojaka i baba, škrtosti domaćina, sklonosti ka pijanstvu...

- Sačinjena znalački i popularno, knjiga "Selo se veseli" priređivača Dragiše Božića, dragoceni je zbornik komičnih tekstova različitih žanrova - navodi Zlatković.

- Potvrđuje na najbolji način da je humor oblik slobode, kojim se ukazuje na mane i nedoslednosti ljudske egzistencije. I ova antologija će privući veliki broj poklonika narodne smehovne kulture.

Gostovanje emisije u Bazelu 1982.,Foto Privatna arhiva

Zatvarajte, ubi me promaja!

PRIREĐIVAČ Dragiša Božić iz zbirke je, kao upečatljivu, izdvojio priču Milana Gajića iz Dudovice kod Lazarevca:

- Selo Dudovica imalo potkivača Milojka koji je imao, kobajagi, svoju potkivačku radnju.

Nije to bila nikakva ozbiljna radnja, već obična nadstrešnica pokrivena šašom, postavljena na četiri bagremova direka, bez zidova, otvorena sa svih strana.

Došao inspektor iz Lazarevca pa kaže: "Milojko, radnju nisi prijavio, moramo ovo da ti zatvorimo!"

Veli Milojko: "Ih, inspektore, kad bi hteli da je zatvorite bar sa dve strane, ubi me promaja!".

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (1)

NAGLE PROMENE OSIM BILJAKA POREMETILE I LJUDE: Od vremena sam i psihički uzdrmana i nije lepo uopšte...