TREĆE DOBA VIŠE NIJE NAJSTARIJE: Životni vek kod nas i u svetu sve duži, na spisku seniora mnogo više onih u devetoj deceniji

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

10. 02. 2022. u 11:20

VLADA Stefanović, sa beogradskog Vračara, ima 87 godina i dalje je aktivan, pa, uprkos spondilozi, još trči. Međutim, i sam primećuje razliku između sebe danas i u vreme kada je imao 70 ili 75 godina:

ТРЕЋЕ ДОБА ВИШЕ НИЈЕ НАЈСТАРИЈЕ: Животни век код нас и у свету све дужи, на списку сениора много више оних у деветој деценији

Foto Shutterstock

- Sve sam sporiji. Sa 70 godina mogao sam da istrčim polumaraton za dva sata i dva minuta, a danas 21 kilometar trčim za tri i po sata. Sedam kilometara sam trčao za 46 minuta, sada za sat, sat i 10 minuta. Moja zgrada nema lift, pa se na treći sprat teže penjem nego nekad. Manje jedem, slabiji mi je apetit, ali odlično spavam - kaže čika Vlada, kako ga zovu u trkačkom svetu.

Gde god se pojavi, razlegne se aplauz, jer je ljudima neverovatno da i dalje trči. Od prošle godine je udovac, pa sada mora sam i da kuva. Početkom februara imao je koronu, koju je zaradio planinareći po Bugarskoj za novogodišnje praznike! Zdrav život i vakcinacija pomogli su mu da se brzo vrati na stazu.

- Lekari kažu da mi je srce popustilo i pijem lekove, ali od trčanja ne odustajem - poručuje vremešni maratonac.

Životni vek u svetu sve se više produžava, pa osim o trećem dobu sada govorimo i o četvrtom. Međutim, tek retki se bave razlikom između ova dva perioda i promenama u socijalnoj, zdravstvenoj i drugim politikama, koje starenje čovečanstva sa sobom nosi.

Ilustracija Tošo Borković

Kako objašnjava Jelena Stojilković Gnjatović, sa Odseka za demografiju Geografskog fakulteta u Beogradu, zbog unapređenja zdravstvene zaštite svedoci smo porasta očekivanog trajanja života na globalnom nivou, ali sa regionalnim neujednačenostima - u nekim državama je čak došlo do opadanja. U svetu se pre tri decenije živelo oko 65 godina, a u Srbiji oko 71. Danas su 72 godine svetski standard, a domaći 76.

- Paralelno sa demografskim starenjem, termin treće doba, koji se vezuje za "mlado staro" stanovništvo, postao je nedovoljan. Četvrto doba nastalo je kao potreba da se napravi razlika između starih koji su i dalje aktivni i relativno povoljnijeg zdravstvenog statusa i "najstarijih starih" - kaže Jelena Stojilković Gnjatović.

Kao "prekretnica" za ulazak u četvrto doba uzima se 80, a sve češće 85 godina. Naša sagovornica dodaje da stanovništvo starije od 85 ima prilično jedinstvene demografske karakteristike - više je žena nego muškaraca, velika je potreba za institucionalnim zbrinjavanjem, česte su udružene i hronične bolesti, pa samim tim i veći zahtevi za negom i medicinskim zbrinjavanjem.

- Dok se za treće doba vezuju pozitivni atributi starenja, kao što su uživanje u penzionisanju i zasluženom odmoru, aktivnost i mogućnost doprinosa društvu i porodici, četvrto simbolišu gotovo svi negativni stereotipi koji su pre produžetka životnog veka bili karakteristični za sve staro stanovništvo. Ljudi ga doživljavaju kao period bolesti, nemoći, zavisnosti i smrti, a to je pre pola veka bila asocijacija za stanovnike koje su danas "tek" u trećem dobu - kaže ona.

Od Drugog svetskog rata u većini zemalja "najstariji stari" bili su najbrže rastuća kategorija i ovaj trend će se verovatno nastaviti. Može se očekivati porast broja stanovnika između 80 i 90 godina (oktogenarijanci) i onih u devedesetim (nonagenarijanci).

- Tokom 17. veka, sa očekivanim trajanjem života od 30 ili 35 godina, zanemarljivo mali udeo populacije, oko 10 do 15 odsto, je dostizao 70 godina. Prema procenama UN za 2010, u svetu je živelo oko 104 miliona stanovnika starijih od 80, što je bilo oko 1,5 odsto ukupne svetske populacije. Zbog nejednake dužine životnog veka muškaraca i žena, broj najstarijih dama je nešto veći i premašuje 65 miliona. Poslednje dostupne procene pokazuju da je došlo do daljeg porasta ove kategorije na oko 145 miliona, od čega su skoro 90 miliona starice - objašnjava naša sagovornica.

Foto Shutterstock

Jelena Stojilković Gnjatović ističe da će najstariji u budućnosti biti sve heterogenija grupa, obrazovanija od prethodnih generacija, ali sa promenjenim porodičnim odnosima, kao posledicom smanjenja veličine porodice i povećanog broja razvoda. Dugoročno produžavanje trajanja života smatra se velikim uspehom čovečanstva, ali povećanje broja najstarijeg starog stanovništva može biti i razlog za uzbunu:

- Mogući problemi su: ekonomski teret starenja, moralne dileme zbog preusmeravanja zdravstvene zaštite po kriterijumu starosti, takmičenje mlade i stare radne snage, politički konflikti među starosnim grupama.

PET ODSTO SRBA IMA VIŠE OD 80

U SRBIJI je broj stanovnika starijih od 80 konstantno rastao, da bi prvi pad bio zabeležen popisom 2002. Demografi to objašnjavaju "plaćanjem cene" devedesetim i manjim ulaganjima u zaštitu najstarijih zbog ekonomske krize, nesigurnosti i inflacije.

Poslednji popis iz 2011. je zabeležio ukupno 252.087 stanovnika starijih od 80 godina ili 3,5 odsto ukupne populacije. Procena za 2020. godinu pokazuje da je u Srbiji živelo 323.458 ili 4,7 odsto stanovnika iz ove starosne grupe. Žene čine dve trećine ove populacije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna