ISTORIJSKI DODATAK - IZMEĐU SECESIJE HRVATSKE I DRŽAVNOG UDARA: Kako je iznuđena odluka kralja da 6. janura 1929. zavede diktaturu

I. M.

04. 01. 2022. u 17:14

Iako je zasnivanje jugoslovenske države, zbog srodnosti njenih naroda i bržeg ekonomskog razvoja, izgledalo kao najracionalniji čin, tek je zajednički život u toj državi pokazao kako je u njene temelje bilo ugrađeno dosta idealizma, mnogi je nisu želeli, ili su u nju ušli iz političke nužde.

ИСТОРИЈСКИ ДОДАТАК - ИЗМЕЂУ СЕЦЕСИЈЕ ХРВАТСКЕ И ДРЖАВНОГ УДАРА: Како је изнуђена одлука краља да  6. јанура 1929. заведе диктатуру

Arhiva

Srbi su prvenstveno bili poneseni tim idealizmom i, umesto da se u novoj državi nacionalno integrišu, počeli su da se dele i suprotstavljaju jedni drugima.

Dugoročno gledano, Hrvati su znali da iskoriste sve pogodnosti koje im je donela državna zajednica sa Srbijom: za svoj ekonomski razvoj, prostrano jugoslovensko tržište, za svoje nacionalno političke aspiracije, opšte građanske i političke slobode.

Tek se pod režimom građanskih sloboda i opšteg prava glasa mogao razmahati jedan nacionalni pokret Hrvata, uvlačenjem u taj pokret i politizacijom širih društvenih slojeva, pre svega seljaštva. što pod Austrougarskom nije bilo moguće. Kroatizacija katoličkog življa u Hrvatskoj i drugde događala se vrlo ubrzano upravo u jugoslovenskoj kraljevini.

Hrvatski političari su tada počeli da napuštaju ideju „narodnog jedinstva“ sa Srbima i da ističu svoju nacionalnu individualnost. Ali, zalažući se da, na principu nacionalnog samoopredeljenja, ostvare svoju posebnu državu, Hrvati su tražili da, na osnovu svoga načela „historijskog i državnog prava“, u tu državu uđu sve zemlje koje su nekada, po tom pravu, „pripadale“ Hrvatskoj, bez obzira na to što su na tim teritorijama živeli ne samo Hrvati, nego i Srbi.

Time su Hrvati negirali sam princip samoopredeljenja naroda, odričući da to pravo mogu kao narod imati i Srbi, koji su vekovima živeli u svojim kompaktno naseljenim oblastima. To je osnovni uzrok nastajanja spora u srpsko hrvatskim odnosima.

POLITIČKI preobražaj vođe Srba u Hrvatskoj Svetozara Pribićevića, od saradnje sa srbijanskim strankama do saradnje s Radićem, koji je neku godinu ranije bio ekstreman i silan u odnosu na Hrvate, hapseći njihove vođe, sada je s istom žestinom napadao Srbijance, kao i najteže moguće političke posledice zločina Puniše Radića u Skupštini, izazvao je u zemlji produbljenju političku krizu.

Sve to je pokrenulo emocije, stvorila se velika napetost u odnosima između Zagreba i Beograda. Iako je atentat u Skupštini bio ličan čin jednog neuravnoteženog čoveka, od strane političara iz Hrvatske on je odmah okvalifikovan kao delo organizovane zavere, za šta je optuživana zvanična Srbija.

U DRŽAVNOJ krizi koja je nastupila u leto 1928. godine prvaci Seljačko - demokratske koalicije, na čijem su čelu stajali Stepan Radić i Pribičević, razišli su po narodu, držali tajne konferencije i pripremali ga na otcepljenje i stvaranje nezavisne države. Opasnost je sada bila utoliko veća što su predstavnici Srba u Hrvatskoj bili u zajedničkom frontu s Hrvatima, čime se obezbeđivala teritorijalna celovitost „tisućljetne“ Hrvatske.

Kralj Aleksandar se dugo kolebao da ukine Ustav i zavede svoj lični režim u zemlji ili da pusti Hrvatsku da ide svojim putem.

Spoljna situacija Jugoslavije bila je isuviše složena da bi se dozvolilo produženje unutrašnje državne krize. I na kraju nije imao više izbora Strani predstavnici kao neutralni posmatrači imali su razumevanja za ono što je kralj Aleksandar morao da preduzme.

To najbolje svedoči izveštaj britanskog poslanika Nevila Hendersona posle ukidanja Ustava: „Sklon sam da verujem da prednosti zasad pretežu i da za izvesno vreme ovaj poredak predstavlja nužno zlo, neophodan da bi se postavili temelji nove države, koja može preživeti jedino kao jedinstvena, čvrsta i u osnovi zadovoljna celina“.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ISPOVEST RODITELJA UBIJENE ANGELINE AĆIMOVIĆ: Godinu dana od masakra u Ribnikaru (VIDEO)