VIŠE NOVCA ZA NAUKU: Iz Vlade Srbije poručuju da nisu tačni navodi sindikata, rashodi za naučnu zajednicu 80 odsto veći nego 2011.
TVRDNjE da su se izdvajanja za nauku smanjila (koje je izneo Sindikat nauke) jednostavno nisu tačne. Vlada posvećeno radi na pronalasku sistemskog rešenja koje bi funkcionisalo u praksi i u potpunosti reformisalo način finansiranja nauke u našoj zemlji. Vlada je krenula u proces rešavanja tog problema donošenjem Zakona iz 2019. godine.
Foto Ž. Knežević
Imajući u vidu skup različitih okolnosti, od kojih su samo neki primena donetih propisa u praksi, zakonsko uređenje funkcionisanja visokoškolskih ustanova kao i pandemija kovida, koja je maltene zaustavila svet, produžavanje prelaznog perioda je bio nepopularan, ali logičan korak u datom trenutku.
Ovo piše u odgovoru iz kabineta predsednice Vlade Srbije Ane Brnabić na tekst koji je izašao u "Večernjim novostima" pod nazivom "Mladi naučnici kao sezonski radnici". U odgovoru su navedeni podaci da Vlada ulaže blizu 200 miliona evra u infrastrukturu za visoko obrazovanje, da u Srbiji postoje četiri naučno-tehnološka parka - u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Čačku, da je 2019. osnovan fond za nauku kroz koji je do sada u nauku uloženo skoro 50 miliona evra.
Dalje se navode i sledeći podaci:
- Samo smo kroz poziv IDEJE opredelili 30 miliona evra za projekte 105 timova naučnika, prvi put posle sedam godina smo 2018. krenuli sistemski da primamo mlade istraživače u radni odnos. Od tada ministarstvo finansira 1.657 mladih istraživača. Pored toga, stipendije za doktorande su povećane i iznose 50.000 dinara mesečno. Ministarstvo godišnje izdvoji oko 817 miliona dinara za posebne programe stipendiranja mladih i nadarenih naučnika, finansira učešće istraživača na naučnim skupovima u inostranstvu, postdoktorsko usavršavanje istraživača... Ukazujemo da prosek plate istraživača u zavisnosti od zvanja i godina na osnovu kojih se izračunava minuli rad iznosi od 70.000 i 110.000 dinara neto. Rashodi za nauku su preko 200 miliona evra godišnje i 80 odsto su viši nego 2011, dok su zarade povećane za više od 50 odsto.
DRUGAČIJE DUGOROČNO REŠENjE
U ODGOVORU se navodi i da su u Vladi svesni da sadašnji sistem ne predstavlja dugoročno rešenje.
- Od toga ne bežimo, ali stojimo pri stavu da Vlada i te kako pomaže naučnu delatnost i trudi se da u trenutnim okolnostima u najvećoj meri unapredi uslove rada naučnika, naučnu infrastrukturu i njihov sveukupni položaj - kažu u kabinetu premijerke.
Preporučujemo
NAUČNIKE OŠTETILI ZA MILIONE: Plate mladih istraživača u Srbiji godinama umanjene
14. 04. 2021. u 12:00
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (1)