HRISOVULJA POEZIJI SVEDENOG JEZIKA: U manastiru Žiča i Kraljevu održan 30. duhovni sabor "Preobraženje" (FOTO)

G. Ćirović

19. 08. 2021. u 14:26

NA sam dan Preobraženja Gospodnjeg, pod svodovima crkve Svetoga Spasa u srednjovekovnom manastiru Žiči nadomak Kraljeva, posle višednevnog saborovanja u četvrtak je uz prigodnu svečanost pesniku Nikoli Vujčiću uručena "Žička hrisovulja" - najviše priznanje žičkog duhovnog sabora "Preobraženje" i jedno od naših najprestižnijih književnih nagrada.

ХРИСОВУЉА ПОЕЗИЈИ СВЕДЕНОГ ЈЕЗИКА: У манастиру Жича и Краљеву одржан 30. духовни сабор Преображење (ФОТО)

Foto: G. Šljivić

Kako je odluku o dodeli, po tradiciji, žiri saopštio još na Spasovdan, 40 dana po Hristovom vaskrsenju, ovogodišnja "Žička hrisovulja" Vujčiću je pripala "za poeziju svedenog jezika u traganju za jedinom reči".

Ovo značajno priznanje koje podrazumeva "zlatopečatenu povelju" i preobraženjsku ikonu, laureatu je, kao jednom od 30 dosadašnjih dobitnika i čuvara srpskog pesničkog jezika i reči, takođe po tradiciji uručio gradonačelnik Kraljeva dr Predrag Terzić.

SVEČANOST

U manastirskoj trpezariji Svetoga Save u Žiči gde je svečanost i održana, ovom prilikom o pesničkom delu Nikole Vujčića govorili su Đorđe Nešić i Dragan Hamović, dok je glumac Nebojša Dugalić govorio odabrane stihove laureata.

- Pesma neprestano izmiče svojoj definiciji i svaka, pojedinačno, može svedočiti o svom nastanku jer pisanje je skup pojedinačnih iskustava. Svaka pesma je plod svog pravila možda stvorenog samo za tu priliku. Kako u tom naprezanju svih čula koja nas vode u mnoštvo svetova, u zamagljene prostore, izdvojiti reči koje će tvoriti pesmu? Kako iz te ustalasalosti reči i vatre jezika, izvući ono što nazivamo pesmom? Putevi ka pesmi su različiti i vrlo tajnoviti - besedio je Nikola Vujčić.

- Ja pišem sporo i u mahovima, uvek olovkom, a onda se dugo vraćam svakoj reči. Nekada pesma nastane iz samo jedne reči kao i biljka iz klice ili neke jake slike koju sam spazio i koja u meni odjekuje, a onda je za nju bitna svaka reč, njen oblik i zvuk, ritam stiha...

Laureat je u svojoj besedi naglasio i da "reči u sebi, u svojim slojevima koji pamte, nose unutrašnje svetove i daleka vremena".

SABOROVANjE

URUČENjEM priznanja nije stavljena i tačka na ovogodišnji Žički duhovni sabor. Tradicionalni okrugli sto kritičara na kojem će eminentni poznavaoci savremene srpske poezije izložiti svoje radove o Vujčićevom stvaralaštvu, a koji će kasnije činiti novi zbornik edicije o dobitnicima “Žičke hrisovulje“, biće održan početkom oktobra u Narodnoj biblioteci „Stefan Prvovenčani“.

- Puno je merača koji mere naše živote, koji žele da nas svrstaju i ukalupe, da uđu u sve pore našeg bića. Mere nas a da za to i ne znamo. Mere naša osećanja, otkucaje srca, krv, plakanje, mere i našu dušu koju "još niko nije video" – dodao je, između ostalog, Vujčić.

- Praznina se naselila u čoveku modernog vremena, to je prostor bez prisnosti i smislenosti. Pretvaraju nas u brojke, u statistiku, u bezličnu masu. Danas je, možda, ključno pitanje – kako sačuvati sebe i svoj glas da se ne utopimo u tu bezličnost? Mene od toga spasava pesma.

- Čini mi se da je prirodna stvar da Žiča ima jednu manifestaciju ovog tipa i da nije slučajno da je to baš pesnička manifestacija, zato što ovde nekako, otkad znam za sebe, a obeležen sam ovim prostorom, od prve svoje svesnosti imam utisak da svaka travka peva, da je ovde svaki kutak poezija - rekao je glumac Nebojša Dugalić koji je odrastao i stasao nedaleko od srednjovekovne zadužbine Nemanjića nadomak Kraljeva.

- Gde god sam gledao još tim detinjim očima, sve mi je ovde bilo pesništvo. Tako da mi sve to dođe kao neki prirodni nastavak onga što Žiča već vekovima jeste i što će, nadam se, biti i posle drugog dolaska Hristovog.

- Važno je da sve što se vezuje za praznike bude u duhu tog praznika, da zaista bude u skladu sa onim što Preobraženje jeste, a to je da se svi mi, negde iznutra, svim svojim pred Gospodom preobrazimo. Kada se ljudi saberu oko takvog nauma, onda zaista ceo svet izgleda drugačije – dodao je Dugalić, ponovivši još jednom da za njega svi putevi vode u Žiču - istakao je Dugalić.

- Jednom sam na pitanje novinara rekao da se osećam kao Mojsije koji je lutao pustinjom 40 godina, a onda došao u obećanu zemlju. Tako i ja osećam da mi je ceo život zapravo povratak ovde odakle sam i počeo. Samo se nadam da će kako godine odmiču biti sve više vremena da boravim u Žiči. Svi mi postojimo da bismo negde nečemu poslužili, ali svako od nas ima neke svoje intimne gladi i neke svoje prostore gde se oseća najviše svoj. Meni je Žiča tako nešto.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!