SOLUNCI OD PUSTARA STVORILI NASELJA: Mnogobrojna sela na severu Vojvodine, u nekadašnjem Subotičkom srezu, obeležavaju vek od osnivanja

J. LEMAJIĆ

29. 06. 2021. u 10:43

PRE stotinu godina okolinu Subotice činili su raštrkani salaši i pustare. Onda su ove krajeve, daleke 1921, naselili solunski dobrovoljci iz krševite Like, Hercegovine, Bosne i Hercegovine, i drugih krajeva.

СОЛУНЦИ ОД ПУСТАРА СТВОРИЛИ НАСЕЉА: Многобројна села на северу Војводине, у некадашњем Суботичком срезу, обележавају век од оснивања

Foto J. Lemajić

I, malo po malo nastala su sela koja i danas žive. Među njima i Karađorđevo, Novi Žednik i Višnjevac, koja su sa mnogo ponosa obeležila vek od nastanka.

"Rodiste se u kamenu gde se legu zmije, sagradiste večnu kuću gde kamena nije" - piše na spomen-ploči koja krasi bistu vožda Karađorđa Petrovića, po kome Karađorđevo, nekada najveća dobrovoljačka kolonija, sve ovo vreme nosi ime. Na njoj su imena više od 180 ljudi koji su osnovali selo i čiji potomci i danas tu žive. To upravo ova sela razlikuje od ostalih jer se poimence zna ko ih je svojim rukama, na goloj ledini, podigao i ostavio generacijama koje dolaze.

Njih je u bačku ravnicu dovela agrarna reforma kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, kojom je svakom solunskom dobrovoljcu, bio on redov ili podoficir, bilo dodeljeno pet hektara zemlje. Da nije bilo lako svedoči Žarko Anđelić, potomak Vidaka Anđelića, jednog od dobrovoljaca koji je osnovao Novi Žednik, nekadašnje Đeneral Hadžićevo.

- Ovde je bila pustara okružena salašima na kojima su živeli starosedeoci. Dobrovoljcima je dodeljeno pet hektara zemlje ali ne i okućnica, te doseljenici nisu imali gde da sagrade svoje kuće - podseća Anđelić. - Bili su smešteni kod srpskih i bunjevačkih porodica, u štalama, šupama i pomoćnim prostorijama, sve dok nisu ispregovarali sa gradskim vlastima Subotice da dobiju mesto gde će se podići naselja. U tome su im, svojim znanjem pomogli starosedeoci i tako je građena kuća po kuća. Za tri godine naselje ih je dobilo više od 120.

Foto J. Lemajić

Na sličan način nastalo je General Radivojevićevo, koje je potom, po plantaži višanja dobilo naziv Višnjevac. Danas je to selo u koje rode vrlo rado sleću, te petinu od oko 500 duša čine deca do deset godina, koja se odmalena uče o zalaganjima svojih predaka.

DECA GARANTUJU BUDUĆNOST

MORAM da ponovim jednu veliku istinu: proces agrarne reforme i dodeljivanja zemlje veteranima pre jednog veka nije nikoga izmestio sa ovog prostora. Oni nisu došli na tuđe posede i u tuđe kuće, nego na nekadašnje pustare i gole ledine, gde su teškom mukom i svojim poštenim radom stekli i izgradili sve ono što vidimo danas oko nas. Grad Subotica je posvećen kako boljitku i napretku svih naselja koja su osnovali solunski junaci, tako i čuvanju uspomene na njih i na podvige koje su činili da naš grad danas bude bogatiji i naseljima i ljudima. Zato slavimo živote sela koja imaju budućnost - poručio je Stevan Bakić, gradonačelnik Subotice.

Foto J. Lemajić

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (1)

NESVAKIDAŠNJE ISKUSTVO JEDNOG DOSTAVLJAČA: Ne znam da li da bacim one kese i klisnem niz stepenice, ili da stoički sačekam...