KAKO JE NASTAJAO USTAV IZ 1974. GODINE: Jugoslavija nije bila klasična federacija, ali ni konfederacija
Krizu koja je zahvatila jugoslovensku federaciju početkom sedamdesetih godina partijski vrh je pokušao da razreši na više načina - novim ustavnim reformama, ukidanjem paralelizma autokratske vlasti i demokratskih tendencija, "pojačavanjem" vodeće društvene uloge SKJ, razračunavanjem sa nacionalističkim pokretom u Zagrebu, gušenjem demokratskog pokreta u Beogradu, "konzerviranjem" anahronih političkih koncepcija.
Na pitanju ustavno-pravnog oblikovanja države lomili su se brojni politički frontovi. Od ishoda sukoba zavisilo je u kom pravcu će krenuti budući razvoj jugoslovenske države.
Krajem 1970. pokrenut je u Saveznoj skupštini postupak za promenu Ustava SFRJ. Tom formalnom činu prethodile su duge pripreme. O promenama Ustava razmišljalo se prethodnih nekoliko godina, što je podtepeno ostvarivano grupom amndmana na Ustav iz 1963. godine.
Opšta atmosfera i duh stvoren tih godina kulminiraće Ustavom iz 1974. koji je najdirektnije ugrozio jugoslovensku državu i generirao gotovo sve u državnu krizu. Prva posledica primene najvišeg pravnog akta je bila osam različitih njegovih tumačenja.
Republičke elite su u svojim rukama koncentrisale sve elemenata državnosti. Na delu je bio "ratoborni federalizam" u kom je moć veta pružala mogućnost svakoj federalnoj jedinici da blokira svaku ideju od opšteg jugoslovenskog značaja.
Republike i pokrajine su se počele ponašati kao suverene države ("društveno-političke zajednice") koje same definišu i ostvaruju svoje nacionalne interese. Ekonomske neravnomernosti i društvene neujednačenosti porađale su političke sukobe i krizu u funkcionisanju Federacije. Procesi demokratizacije društva permanentno su sputavani prirodom autokratske vlasti i nemogućnošću boljševičkog bića SKJ da reformiše sebe. Novi Ustav je sputao procese integracije i odnose u državi sveo se na ličnu vlast Josipa Broza i grupe političara oko njega.
Preporučujemo
SRBIJA POSTAJE DEŽURNI KRIVAC: Kako je jedan mali narod sa Balkana ugrozio američke nacionalne interese
11. 08. 2020. u 09:57 >> 09:57
ŠTA JE RUSKI PLAN “N”: Ukrajina bi mogla da ostane bez nekoliko važnih oblasti ukoliko Moskva uspe (VIDEO)
NjIHOV primarni cilj je zaštita ruskih pograničnih regiona, kao što je Belgorod, ali sekundarni ciljevi su zauzimanje Harkova, Sumija i Dnjepropetrovska.
26. 04. 2024. u 20:00
TEŠKE VESTI IZ VAŠINGTONA STIGLE U KIJEV: Nema više "patriota" za Ukrajinu
VAŠINGTON još nema besplatne sisteme protivvazdušne odbrane "patriot" koji bi mogli da budu prebačeni u Ukrajinu, proizilazi iz intervjua sa američkim savetnikom za nacionalnu bezbednost Džejkom Salivanom za MSNBC.
26. 04. 2024. u 19:17
LjUDI SE ČUDE: Žika prima OGROMNU penziju - "službenik tri puta proveravao, nije mogao da veruje"
"TAJNA je u tome što je mene pokojni Aleksandar Tijanić naučio da to tako radim..."
26. 04. 2024. u 22:32
Komentari (6)