KOSOVO DA PRIZNAJEMO PO FAZAMA: Analiza "Novosti" - šta se krije iza zahteva da EU da se primeni Ohridski sporazum

S.Rovčanin Tomković

02. 11. 2023. u 07:00

UBACIVANjEM u igru francusko-nemačkog plana u dijalog Beograda i Prištine zapravo je skrajnut Briselski sporazum, koji je više od deceniju bio pregovarački okvir, a našoj zemlji se sada potura novi dokument sa zahtevom da prihvati pasoše lažne države, obeležja tzv. Kosova, članstvo u međunarodnim institucijama, carinske pečate, što su sve elementi državnosti. Ova perfidna igra treba da dovede do toga da se "priznaje Kosovo" po malo, kako bi u jednom trenutku eventualno suštinsko priznavanje bilo izlišno, jer je već sve - dato.

КОСОВО ДА ПРИЗНАЈЕМО ПО ФАЗАМА: Анализа Новости - шта се крије иза захтева да ЕУ да се примени Охридски споразум

Foto: Tanjug/Dimitrije Gol

Uporedo sa ovim, po novom scenariju, kojim diriguju Nemačka, Francuska i Italija, sa pregovaračkog stola nestaje još jedan dokument - o formiranju Zajednice srpskih opština, dogovoren po već pomenutom i parafiranom Briselskom sporazumu. Nudi se nova varijanta Asocijacije, verovatno bez ikakvih izvršnih ovlašćenja, poput nevladine organizacije, što je i želja Prištine.

Prema rečima nekadašnjeg ministra spoljnih poslova Živadina Jovanovića, Evropska unija nema mandat Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija za rešavanje pitanja statusa, najmanje za nametanje uslova, rokova i rešenja po meri hegemonističkih geopolitičkih interesa, kršenjem međunarodnog prava i pravno obavezujućih odluka SB.

- EU i svaka njena članica pojedinačno imaju obavezu da svojim aktima i zahtevima prema Srbiji poštuju Rezoluciju SB UN 1244 kao imperativnu, međunarodnopravnu odluku. Srbija nema obavezu da prihvata ili učestvuje u bilo kojim aktima koji nisu u skladu sa Poveljom UN, 1244 ili Ustavom Srbije. Svođenje odbrane suvereniteta i teritorijalnog integriteta na neprihvatanje članstva tzv. Kosova u UN i njegovog priznavanja, rezultat je kontinuiranih podvala zapadnih kuvara faznog priznavanja i kršenja Rezolucije 1244. Pokušaji učlanjenja tzv. Kosova u druge forume suverenih država (Savet Evrope, Unesko, OEBS, OIK, Interpol...) zahtevaju odlučno preventivno političko i diplomatsko delovanje i suprotstavljanje Srbije osloncem na međunarodno pravo, važeće odluke i prijateljske zemlje koje predstavljaju globalnu većinu. Zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta nalaže kontinuirano insistiranje da se izvrše obaveze utvrđene Rezolucijom SB UN 1244 kao što su - ostvarivanje prava 250.000 proteranih Srba i drugih nealbanaca na slobodan, bezbedan i dostojanstven povratak u svoje domove, garantovanje jednake bezbednosti i osnovnih prava Srba u Pokrajini, vraćanje dogovorenih kontigenata vojske i policije...

Predsednik skupštinskog Odbora za KiM Milovan Drecun naglasio je da prihvatanje razgovora ne znači i prihvatanje predloženih sporazuma.

- Imamo francusko-nemački predlog i jasan stav Beograda da o tome može da se razgovara, pregovara i verovatno čak i postigne dogovor, osim dve tačke - o članstvu lažne države Kosovo u UN i da se poštuje njihov navodni teritorijalni integritet i suverenitet. Sporazumi nisu izglasani u Skupštini Srbije, te mi nije jasno iz čega proizlazi navodna pravna obaveza tih sporazuma. Imate izaslanika Miroslava Lajčaka, koji kaže da se više ne pregovara po principu uzmi ili ostavi, onda izjavu francuskog predsednika, nemačkog kancelara i italijanske premijerke koji kažu da Kosovo treba da prihvati Nacrt ZSO, a da Srbija treba da isporuči defakto priznavanje. Takav format razgovora nije dobar, jer su prethodni razgovori u Briselu bili statusno neutralni. Nisu bili pregovori između dve države. Sa ovim predlogom sporazuma se izlazi iz statusno neutralne forme i Kosovo se tretira kao država i to u startu vezuje ruke Beogradu da ne može da prihvati ovakav sporazum.

Inače, predsednik Aleksandar Vučić je mnogo puta podvukao da Srbija neće prihvatiti nezavisnost Kosova i da sa te pozicije treba da se nastavi dijalog.

Kurti povećava broj vojnika

PREMIJER privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti najavio je da budžet za narednu godinu iznosi 3,314 milijardi evra, a da će posebna pažnja biti posvećena sektoru odbrane, policiji i vojsci.

- Planirano je povećanje broja policajaca za još 500, a broj vojnika za još 600. Budžet Ministarstva unutrašnjih poslova prvi put će premašiti 216 miliona evra, a Ministarstva odbrane preko 153 miliona evra.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

PETKOVIĆ: EU je izašla sa svojim nacrtom statuta ZSO, Kurti i to odbio