SRBI SA KIM SVEDOČIĆE U EVROPSKOM PARLAMENTU: Aleksi Trud, francuski profesor geopolitike za „Novosti“

Dragan Vujičić

13. 11. 2022. u 10:00

AKO tzv. Kosovo "nije prekršilo nijedan važeći propis međunarodnog prava" prilikom donošenja deklaracije o nezavisnosti, kako je to obrazložio Hišaši Ovada, predsednik Međunarodnog suda pravde 2010, to znači da moć demografije ima suverenitet na račun zemlje naroda kojima istorijski ta zemlja pripada.

СРБИ СА КИМ СВЕДОЧИЋЕ У ЕВРОПСКОМ ПАРЛАМЕНТУ: Алекси Труд, француски професор геополитике за „Новости“

Foto N. Skenderija

Ukoliko bismo mi Evropljani pristali na takvo razumevanje prava, ne smem ni da zamislim budućnost pojedinih regiona moje Francuske.

Ovako za "Novosti", posle posete Kosovu i Metohiji, govori profesor Aleksi Trud sa Univerziteta Versaj. Francuska delegacija političara koje je kroz Srbiju vodio profesor Trud upravo piše izveštaj Evropskom parlamentu o impresijama sa KiM i stanju prava, a biće čitan na prvim prolećnim zasedanjima.Iz klupa EU parlamenta svedočiće lično Srbi, Goranci, Romi, odnosno predstavnici zajednica kojima se ljudska i druga prava nemilosrdno krše godinama.

Profesor iz Versaja otkriva da će se u zaključku dokumenta tražiti da buduće rešenje kosovskog pitanja bude isključivo u okviru Srbije i na osnovu Rezolucije SB UN 1244.

- Država Kosovo od svog nazovinastanka 2008. do danas predstavlja humanitarnu katastrofu u srcu Evrope. Karakteriše je sveprisutnost mafijaškog delovanja, uključujući i trgovinu organima, nezapamćena etnička čišćenja. Srbima je ubedljivo najgore jer su oni izopštenici iz istorijske kolevke, svoje sopstvene nacije. Srbi, uverili smo se, pokazuju ogromnu hrabrost i istrajnost da opstanu. Stvari koje smo videli na licu mesta prevazilaze najgora saznanja koja se o srpskom stradanju mogu naći u evropskim medijima.

* Koja mesta ste obišli na KiM?

- Krenuli smo od Kosovske Mitrovice preko Gračanice do Prizrena, Osojana i Velike Hoče, pa do Dečana. Koliko je zapadna hipokrizija odmakla kada je Kosmet u pitanju uverili smo se odmah na početku kroz razgovore sa ocem Savom Janjićem iz Dečana koji nas je upoznao sa činjenicom da se o stradanju svega srpskog na KiM i te kako zna. Svedočio nam je monah kako je ugostio na stotine stranih delegacija i visokih izaslanika od kojih su neki i duže vreme boravili iza manastirskih zidina. Uprkos obećanjima i nadanjima da će njihove moćne zemlje doprineti da se Albanci urazume i ne primenjuju nasilje kao politički alat, ništa se od toga nije dogodilo.

Foto N. Skenderija

* Šta bi moglo biti drugačije posle vašeg izveštaja?

- Iz Francuske mislimo da pošaljemo ljude da se sami u sve uvere. U Veliku Hoču, Osojane, Prizren, planiramo da idućeg leta uputimo obične ljude koji se jave kao humanitarni radnici ili partijski volonteri. Tamo će da pomažu Srbima u obnovi kuća, crkava, oko vinograda. Sad imamo kontakte, a postoje i Francuzi koji hoće da vide i pomognu.

* Ko su ti Francuzi?

- Oni kojima je istina na srcu. Konkrentno, Nikolas Bej, evroposlanik, sada je potpredsednik nove stranke u Francuskoj Reconqute (Ponovno osvajanje), koja je nastala iz stranke Marin le Pen. To je najbrže rastuća partija kod nas i već sad okuplja 130.000 Francuza. Vi Srbi poznajete pukovnika Ogara, ali tu su još i mnogi profesori, Marion Maršal iz Liona, poznati advokat Stefano Alijen, oni čija se politika razlikuje od mondijalizma koji Pariz ispoveda godinama unazad.

* Kažete da je problem francuski mondijalizam?

- Da budem jasniji. Kada smo se iz posete srpskim enklavama vraćali u Kosovsku Mitrovicu i prešli most preko Ibra, Nikolas Bej se okrenuo prema meni i kazao: Ovo je most na kom se brani zajednička civilizacija. Prethodno, vozeći se Kosmetom shvatili smo da tamo ne postoji nijedan albanski beleg kulture i trajanja, već samo lažni i nezgrapni spomenici teroristima OVK i neverovatan broj benzinskih pumpi, valjda spomenika mafijašenju. I to je jedino nasleđe države koje je naša Francuska priznala 2008. godine.

* Niste zadovoljni politikom Francuske prema KiM?

- O politici svoje zemlje i njenim putevima kroz istoriju principijelno raspravljam samo u francuskim medijima. Tačno je da je Francuska bila na lošem putu i iz sveg srca se nadam da ćemo imati snage da promenimo politiku. Kada su u pitanju odnosni sa Srbijom, donedavni francuski ambasador Fredrik Mandolini mi je svedočio da do 2016. bližih odnosa sa Beogradom nije ni bilo, već je to prepušteno Briselu. Od pre par godina, Francuska se vraća na Balkan kroz velike infrastrukturne projekte. Francuzi su takođe svesni da ne mogu očekivati da u Srbiji samo zarade nego moraju da ostanu i politički na Balkanu zbog svoje sutrašnjice.

Foto N. Skenderija

* Uverili ste se da je Kosmet danas premrežen džamijama?

- Ima džamija, ali ne i vernika. Tu su stvari koje su veoma bitne geopolitici današnjice. Vi Srbi možda niste primetili, ali neke od najvećih islamskih zemalja sveta nisu priznale Kosovo. Pakistan, Egipat, Indonezija, Alžir samo su neke od njih. Svesni su da je to samo politička teritorija koju su kreirali Amerikanci za potrebe svoje geopolitike bombardovanjem 1999. Ne treba biti naivan, ambasadori islamskih zemalja u Beogradu i te kako dobro znaju da samo u Velikoj Hoči, gde je posle svih pogroma ostalo nekoliko stotina Srba, ima 12 crkava nastalih kroz vekove. Održavanje dobrih odnosa sa islamskih zemljama bitno je za Srbiju kao, uostalom, i za Francusku.

OPSTAJU U OBRUČU MRŽNjE

* Bili ste impresionirani organizicijom života u srpskim enklavama?

- Dok ne vide život u Gračanici, Osojanu ili Velikoj Hoči,tačnije da jedna zajednica može da opstane u obruču mržnje - Evropljani ne veruju. Strano im je da takav horor geto postoji na njihovom kontinentu. Još kada u razgovoru sa ljudima saznaju da se njihova imanja sa kućama nalaze na pet, deset kilometara a da tamo ne mogu da žive, onda Evropljani postaju gnevni. u Francuskoj sazreva svest da Kosovo može da se desi svima u Evropi.

TREĆI DOLAZAK

* Vi ste i ranije dolazili na KiM?

- Unazad godinu dana tri delegacije iz moje zemlje doveo sam u Srbiju i na KiM i prvi domaćin nam je uvek Anri Gujon. Moja organizacija se zove Kolektiv Francuska-Srbija i mi smo na usluzi francuskim političarima koji hoće da razumeju Balkan. Utapanje Francuske u Brisel je pitanje svih pitanja u mojoj zemlji.

BONUS - NAJAKTUELNIJI VIDEO SNIMCI

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (5)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!