EKSKLUZIVNO Marin le Pen: Srbija nema interes da uđe u Evropsku uniju

Goran Čvorović - stalni dopisnik iz Pariza

13. 06. 2021. u 09:00

FRANCUSKA se godinama suočava sa povlačenjem, ostavkom javne vlasti, odricanjem da obezbedi jednu od svojih osnovnih misija, a to je da osigura bezbednost građana, ističe, u ekskluzivnom intervjuu za "Novosti" Marin le Pen, predsednica stranke Nacionalno okupljanje, koju instituti za ispitivanje javnog mnjenja vide kao glavnog protivnika Emanuelu Makronu na predstojećim izborima u Francuskoj.

ЕКСКЛУЗИВНО Марин ле Пен: Србија нема интерес да уђе у Европску унију

Foto EPA

* Da li je Francuska zaista pred građanskim ratom, kao što su to nedavno upozorili penzionisani i aktivni oficiri i policajci?

- Trend, koji su 2016. već primetili visoki zvaničnici zaduženi za bezbednost, a koji izaziva situacije građanskog rata u određenim oblastima bezakonja, pogoršao se inertnošću Emanuela Makrona koji je urušio i razgradio autoritet države. Dolazimo u situaciju globalne, hronične i rastuće nesigurnosti, na čitavoj teritoriji Republike, gde svi sa strahom primećuju da danas više nema države i zakona. U ovom institucionalnom vakuumu, posledično vlada nasilje, zakon onih koji nameću svoju snagu i trajno traženje konfrontacije koja će zameniti vladavinu zakona i logika haosa.

* Francusku je napao islamski terorizam. Da li je to u Evropi već počelo sukobima u Bosni tokom devedesetih?

- Islamistička ideologija je totalitarizam koji ima za cilj da nametne pritiskom, pretnjom, ucenama i, u najekstremnijoj verziji, terorizmom, totalitarni teokratski režim, u kom bi pojedinci i narodi zauvek bili podređeni zakonima novog verskog poretka. Protiv ove ideologije moramo pokazati čvrstinu i nepokolebljivu odlučnost i ponovo potvrditi šta su suština i glavni principi naših demokratskih i pluralističkih društava: odvojenost države i religije, apsolutno poštovanje i u svim okolnostima slobode savesti, naših kolektivnih i individualnih sloboda i superiornost građanskih zakona nad verskim. Neće biti pobedničke borbe protiv islamističkog terorizma ako prethodno odustanemo od borbe protiv islamističke ideologije, podloge na kojoj on napreduje i razvija se.

* Hoće li se Francuska i Srbija naći jednog dana zajedno u EU?

- Kao što znate, mi se borimo protiv političkog sistema koji predstavlja EU i, shodno tome, principa proširenja koji je pre svega proces prenosa suvereniteta i razvodnjavanja identiteta. Štaviše, s obzirom na totalitarne ekscese funkcionisanja EU, ne verujem da Srbija ima interes da se integriše u ovaj sistem koji ignoriše nacionalni suverenitet. Politika ucena i pretnji protiv Mađarske i Poljske na osnovu toga što ove dve države s pravom odbijaju da im se nameću migrantske kvote, kao i učestalo mešanje Evropske komisije u politički život država članica, znaci su upozorenja koje ne bi trebalo prevideti.

Foto EPA

* Da li bi EU morala da ima bolje odnose sa Rusijom?

- Samovoljni stavovi i sankcije koje je EU uvela poslednjih godina protiv Rusije istorijski su kontrasmer i geopolitička greška. Tragedija lidera EU je u tome što nisu razumeli preokret istorije, još uvek zaleđeni u Hladnom ratu, pogleda usmerenog isključivo na SAD i njihovo naoružano krilo, NATO. Svet se promenio, Evropa se promenila. Jučerašnji neprijatelji danas su saveznici u ratu koji vodimo protiv islamističkog fundamentalizma u Siriji i na Bliskom istoku. Oni su, i treba da budu, i važni trgovinski partneri u multipolarnom svetu. Naši odnosi sa Rusijom su od suštinskog značaja i neophodni za ublažavanje međunarodnih kriza. Želja da se Rusija isključi iz dijaloga između nacija dovešće samo do geopolitičkog, trgovinskog i ekonomskog ćorsokaka.

* Koje biste prve mere preuzeli na bezbednosnom planu kada biste došli na vlast?

- Potvrđivanje državnog autoriteta mora se artikulisati oko snažnih mera koje predstavljaju ponovno moralno i materijalno naoružavanje policijskih snaga, izvesnost kazni koje prete, izricanja kazni i njihovog izvršenja, napuštanje kulture izgovora, nemilosrdnu borbu protiv recidiva i uspostavljanje pretpostavke legitimne odbrane snaga reda u vršenju njihovih misija.

* Ispitivanja javnog mnjenja vas stavljaju na vrh u prvom krugu predstojećih predsedničkih izbora i u vrlo blisku poziciju u odnosu na aktuelnog predsednika Makrona u drugom krugu?

- Emanuel Makron se 2017. kandidovao pod okriljem novog sveta, onog koji bi raskinuo sa dotadašnjim sistemom, tvrdeći da će biti inkarnacija toga, i u suštini, i u formi. Četiri godine kasnije, Francuzi su mogli da shvate da je ova navodno inovativna politika samo nastavak i pogoršanje ultraliberalne politike vođene pod prethodnim vladama, socijalnim pustošenjem i poreskim nametima, sprovođenjem mera koje je zahtevala EU i koje su privremeno suspendovane krizom pandemije, nastavljanjem prodaje Francuske, parče po parče. A ono što traže Francuzi jeste da u ovim nemirnim vremenima i neizvesnoj sutrašnjici budu zaštićeni. Da povrate kontrolu nad sopstvenom sudbinom i suverenu državu koja se obavezuje i određuje samo svojom voljom, u granicama superiornog načela zakona i u skladu sa kolektivnim ciljem koji je pozvana da ostvari. Ova koncepcija je očigledno potpuno suprotna sa vizijom ultraliberalizma, politikom prepuštanja i nemara, koja posebno odbacuje svako pozivanje na zaštitu, bez obzira na to da je teritorijalna sa granicama, ili privredna sa ekonomskim patriotizmom.

* Da li ste spremni da preuzmete vlast i vodite tu politiku promena?

- To je duboko promišljena odluka koju sam donela u duši i savesti, s obzirom na težinu trenutka i iskušenja kroz koja prolazi naša zemlja. Upravo smo proživeli četiri godine nejedinstva, podela i nasilja nad francuskim narodom. Sada moramo ponovo da nađemo put saglasja, građanskog mira i nacionalnog jedinstva. Moj cilj je da okupim one koji stavljaju interese države iznad pristrasnih i ličnih, da okupim iskrene, stručne, efikasne i hrabre ljude, koji imaju neophodne kvalitete za sprovođenje politike radikalno različite od one koja se trenutno nastavlja.

* U kojoj meri lobiji učestvuju u tome da se na Zapadu ne priznaju ruske i kineske vakcine, ili u tome da je "Fajzer", na primer, favorizovan u odnosu na "Astra Zeneku"?

- Od trenutka kada se odgovor na zdravstvenu krizu zasnovao pre svega na masovnoj kampanji cepljenja stanovništva, bila sam prvi političar koji je ukazivao na to da mi se čini sumnjivim i nerazumljivim što nisu korišćeni i mobilisani svi kapaciteti vakcinacije. EU je u ovoj zdravstvenoj krizi pokazala nesposobnost i inertnost i snosi krivicu za to. Zapravo je učinila sve osim da zaštiti stanovništvo, posebno suprotstavljajući se ruskoj i kineskoj vakcini, ne iz naučnih ili medicinskih razloga, već iz ideoloških i geopolitičkih. To je politička greška zbog koje je izgubljeno mnogo vremena u kampanji vakcinacije, što je pogoršalo ekonomsku i društvenu krizu sukcesivnim sprovođenjem karantina.

TROSTRUKA GREŠKA

* Gde, po vašem mišljenju, greši vlast u načinu na koji treba da se reši problem rastuće nebezbednosti?

- Ova vlada i Emanuel Makron na čelu pokazuju trostruku grešku suočavajući se sa problemom nesigurnosti: isključenost, poricanje i ideološko slepilo. Isključenost, u odnosu na ono što Francuzi svakodnevno doživljavaju, eksploziju ultranasilja koja se sistematski manifestuje u sve ozbiljnijim napadima na fizički integritet ljudi. Negiranje, da se govori o osećaju nesigurnosti, dok su sve lampice u crvenom i dok je bezbednost van kontrole države, što sprečava bilo kakvo donošenje odluka, predupređivanje i volju da se tome stane na put. Ideološko slepilo, koje dovodi do odbijanja da se vidi očigledno: veza između eksplozije delinkvencije i anarhične i nekontrolisane imigracije.

Foto EPA

PODRŠKA POLICAJACA I VOJNIKA

* Šta za vas znači to što šezdeset odsto policajaca i vojnika ima nameru da vam da glas?

- Snage bezbednosti, zahvaljujući svojim zadacima, ulozi i posvećenosti služenju bezbednosti Francuza, zauzimaju suštinsko i osnovno mesto u organizaciji i funkcionisanju vladavine zakona. Dugo godina upozoravamo Francuze na kontinuiranu degradaciju službe javne bezbednosti, porast nasilja nad policijom, labavost pravosuđa koja ojačava nekažnjavanje i recidiv, osećaj napuštenosti i ponižavanja, pogoršanje uslova rada, sumnje koje podstiču određeni mediji i politički zvaničnici u vezi sa ovom profesijom... Kada je reč o bezbednosti građana, ruka nikada ne treba da zadrhti, a reč da bude neodlučna. Verujem da Francuzi, kao i snage bezbednosti, znaju za moju odlučnost da zaustavim ovu vladavinu nereda i klimu haosa.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

MEĐUNARODNI DAN ŽENA I DEVOJAKA U NAUCI: Prilika za promovisanje i priznavanje njihove uloge i značaja