Korona oterala sve druge bolesti: Nedoumice sa statistikom epidemije u Francuskoj

G. ČVOROVIĆ

23. 04. 2020. u 06:02

Francuzi se pitaju da li zvanična statistika epidemije odgovara realnoj slici. Broj onih s infarktom u vreme pandemije se smanjio za 30 odsto

Корона отерала све друге болести: Недоумице са статистиком епидемије у Француској

Dom za stare u Francuskoj / Foto AP

PARIZ - OD STALNOG DOPISNIKA „NOVOSTI“


BROJ preminulih u Francuskoj od virusa korona premašio je čak 20.000. Postavlja se, međutim, pitanje da li su svi stradali baš od korone, ili i od drugih, pratećih bolesti. Prema zvaničnim podacima, čak 67 odsto preminulih imalo je neku drugu otežavajuću zdravstvenu okolnost. Najugroženiji su, izgleda, bili oni s preteranom kilažom, ali i dijabetičari, bubrežni bolesnici, oni s plućnim, srčanim i malignim oboljenjima.


Mnogi u staračkim domovima su izdahnuli a da se sa sigurnošću ne zna da li je baš u pitanju korona, jer su, jednostavno, imali mnogo godina. Uostalom, prosek starosti žrtava je čak 84. Da bi stvari bar donekle bile jasnije, u Francuskoj se zato po domovima vodi statistika o obolelima i onima za koje se to samo sumnja, jer se testovi ne vrše sistematski.


U takvoj situaciji teško je znati tačan broj, tim pre što je i za preminule u stanovima, tokom izolacije, za koje se nekada i ne zna da su inficirani, teško razlučiti pravi od mogućih više razloga smrti. Sve to će se malo više razjasniti tek kad epidemija prođe.


U prilog ovoj tvrdnji ide i činjenica da se francuski lekari čude gde su ostali pacijenti. Broj onih s infarktom u vreme pandemije se, na primer, smanjio za čak 30 odsto! U normalna vremena, zauzeto je i do 4.500 kreveta na reanimaciji, a sada je broj teških slučajeva koji ne boluju od kovida 19 spao na svega oko 2.500.


Neki stručnjaci ističu da ljudi ne dolaze u bolnice i pored teških patologija iz straha da se ne zaraze, a drugi da ih treba tražiti upravo među obolelima od korone. Ipak, jedno je sigurno: da nije ovog virusa, i komplikacija koje su nastale, ne bi bilo ni porasta smrtnosti, pa su sve to njegove žrtve.


To pokazuje i podatak da je u odnosu na prošlogodišnji prosek smrtnost u Francuskoj u periodu od 1. marta do 6. aprila veća za 20 odsto. U Parizu porast iznosi 62 odsto. Najcrnja je statistika u staračkim domovima Gornje Rajne gde je broj preminulih porastao za 232 odsto!


ZAMEŠATELjSTVO SA BROJKAMA


KOLIKO je nekada teško utvrditi broj obolelih od korone, pokazuju i podaci koje svakodnevno objavljuje globalni sajt "Vorldometer". Prema njihovoj statistici, u Francuskoj je u sredu bilo 155.383 registrovanih slučajeva, a prema evidenciji francuskog ministarstva zdravlja 117.324. Francuzi kažu da su u njihovom broju obuhvaćeni svi registrovani, pacijenti u bolnicama i oboleli u staračkim domovima, dok "Vorldometer" spaja te brojeve i dobija višu cifru.


STUDIJE O SRČANIM UDARIMA U ITALIJI I SAD


U Italiji se od početka karantina zbog kovida 19 smrtnost od akutnog srčanog udara gotovo utrostručila, a intervencije za spasavanje pacijenata sa srčanim udarom smanjene su za 40%, jer ljudi izbegavaju bolnice od straha da se ne bi zarazili. Ako se ovaj trend nastavi, više će biti smrtnih slučajeva od srčanog udara nego onih koje su direktno povezane s pandemijom, prognoze su studije iz kardiološkog centra "Monzino" u Milanu. Iskustvo iz Italije potvrđuju i analize iz SAD gde je u Njujorku stopa smrtnosti od srčanog udara povećana osam puta.



Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)