Zločini nad Srbima i dalje su bez kazne
26. 05. 2018. u 12:15
U Bradini kod Konjica obeležena 26-godišnjica ubistva 48 srpskih civila. Optužnice potvrđene za 12 zločinaca, ali presuda nije sprovedena
Obeležen dan stradanja srpskih civila u Bradini
U Bradini je juče liturgijom i parastosom u Crkvi Vaznesenja Gospodnjeg, kao i polaganjem venaca na spomen- obeležje u porti, obeleženo 26 godina od zločina koji su nad Srbima u ovom konjičkom selu počinile muslimanske i hrvatske snage. Liturgiju i parastos služio je iguman Danilo iz manastira Žitomislić. U Bradini je na najbrutalniji način 25. maja 1992. godine ubijeno 48 srpskih civila, a preostali su odvedeni u logore ili proterani, a njihova pokretna imovina opljačkana. Kuće i Crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljeni su i srušeni.
Pročitajte još: SIPA uhapsila 13 Bošnjaka za zločin u Konjicu
Sud u BiH je potvrdio u martu ove godine optužnicu protiv 12 osoba, bivših komandanata i pripadnika takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane, HVO, policije i muslimanskih paravojnih formacija, optuženih za zločine počinjene 1992. i 1993. godine nad srpskim civilima na području Konjica, Bradine i okoline.
Njihovom krivicom su u logorima život izgubila još 22 stanovnika Bradine, dok se za njih petoro još traga. Preživeli raseljeni Srbi iz Bradine svake godine u maju dolaze iz svih delova Republike Srpske i Srbije, a neretko i iz prekookeanskih zemalja, u obnovljenu crkvu da bi odali počast nastradalima i podsetili na zločine koje su počinili pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane, Hrvatskog vijeća odbrane, policije i muslimanskih paravojnih formacija.
Pročitajte još: Zločin u Konjicu obeležje genocida?
U maju 1992. godine u Bradini je 11 svojih najbližih srodnika izgubio Rajko Mrkajić, nekadašnji žitelj ovog sela, koji sada živi u Dvorovima kod Bijeljine.
Rajko Mrkajić izgubio 11 članova familije 1992. godine
.jpg)
TUKLI, MUČILI...
Prema rečima Rajka Mrkajića, među onima koji su tukli njega i druge zarobljene Srbe bilo je ljudi koji su ih znali.
- U logoru je bilo loše, naročito u početku, a posle, kad su počeli dozvoljavati da se donese hleb od kuće i kad su se smanjile batine, bilo je malo lakše - svedoči Mrkajić, navodeći da je po 45 zarobljenika delilo dva hleba dnevno, a nekad ni toliko nisu imali.