SRPSKI BOKS BAŠ NOKAUTIRAN: Legende plemenite veštine o razlozima zašto je nekad medaljama ovenčan sport kod nas pao na najniže grane

Branko Puzović

29. 07. 2018. u 18:55

Mnogo se promenilo u odnosu prema sportu, za razliku od vremena kada smo se mi bavili boksom - kaže Kačar

СРПСКИ БОКС БАШ НОКАУТИРАН: Легенде племените вештине о разлозима зашто је некад медаљама овенчан спорт код нас пао на најниже гране

Legende srpskog i nekad jugoslovenskog boksa u Lajkovcu / Foto P. Matić

BOKS u Srbiji doživeo je klasičan nokaut! Nadam se da će novo rukovodstvo Bokserskog saveza Srbije uspeti da stvori takav ambijent da ovaj sport ponovo stane na čvrste noge, da se pojave neki novi šampioni, da postanu članovi plejade nezaboravnih, poput onih koji su nekada sa raznih svetskih takmičenja donosili pregršt medalja i priznanja, bezbroj puta sa pobedničkog postolja slušali himnu države.

Ovo smatra proslavljeni bokser Tadija Kačar, nekadašnji selektor bokserske reprezentacije, osvajač mnogih svetskih i evropskih medalja. Upravo kada je Kačar bio selektor reprezentacije, osvojena je poslednja medalja, 2003. godine na Svetskom prvenstvu u boksu u Bangkoku.

- Mnogo se promenilo u odnosu prema sportu, za razliku od vremena kada smo se mi bavili boksom - kaže Kačar. - Danas, mladi hoće da ulože malo a dobiju puno, da žive boemski a da postižu vrhunske rezultate. To je nemoguće. Teško im je i objasniti da moraju da mnogo treniraju da bi usledio uspeh, danas je veoma malo onih koji su spremni da se žrtvuju da bi postigli rezultat. Izostaje i stručni rad, jer sa mladima ne rade školovani treneri. Ljudi koji su u poslednjih desetak godina bili na čelu Bokserskog saveza Srbije gledali su samo svoj interes. Nije ih interesovao uspeh reprezentacije. Zato danas Srbija nema šampiona u boksu.

TADIJA Kačar, jedini bokser bivše Jugoslavije koji je osvojio zlatne i srebrne medalje na svim takmičenjima koja su bila održavana na svetu u to vreme, ističe da za nove šampione mora da se obezbedi odgovarajuća stručna, materijalna i svaka druga logistika, da treneri moraju da prepoznaju talente kojih Srbija svakako ima. Podseća da je boks broj jedan u svetu, jer najbolji sportista sveta u 20. veku nije ni fudbaler, ni teniser, već legendarni Muhamed Ali.

Bokserska reprezentacija Jugoslavije za BAPS 1978. sa Perunovićem, braćom Kačar, Vujkovićem, Ristićem, Šaćirovićem, Rusevskim...

- Živimo u drugačijem vremenu od onog kada smo se mi bavili boksom, koji je sumrak doživeo ne samo u Srbiji već i u čitavoj regiji, sem u Hrvatskoj, koja sada ima najbolju reprezentaciju - kaže legenda jugoslovenskog i srpskog boksa Mirko Puzović. - Na loše stanje srpskog boksa uticalo je što su na čelo saveza dolazili oni koji su gledali prvo svoj interes. Sada, na sreću, predsednik Bokserskog saveza je Nenad Borovčanin, koji je bio evropski prvak, od kada je on došao mnogo kvalitetnije se radi, postoji plan. Nadam se da će, ako se tako nastavi, Srbija za dve-tri godine imati boksera koji će učestvovati na Olimpijskim igrama.

Koliko su svojevremeno bokseri bili popularni, kazuje i to da su sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka simboli grada Kragujevca bili Fabrika automobila „Crvena zastava“, rok grupa “Smak” i - Mirko Puzović. Za svoj najveći uspeh smatra osvajanje medalje na Olimpijskim igrama u Los Anđelesu 1984. godine, a najdraža mu je titula omladinskog prvaka Evrope, koja ga je iz Kragujevca vinula u sam vrh boksa tadašnje Jugoslavije...

TAKOĐE Kragujevčanin, Milivoje Labudović, bio je prvak Balkana, Mediterana, Jugoslavije. Ne može da prežali što voljom tadašnjeg trenera nije bio u reprezentaciji na Olimpijadi u Moskvi 1980. godine, iako je, veli, bio najspremniji. Na Olimpijadi u Minhenu, priseća se, osvojio je medalju, tako što je prethodno morao da pobedi boksere iz Zapadne i Istočne Nemačke, što je tada bio ogroman podvig.

- Dugo godina boks u Srbiji stagnira, a nekada je bio veoma popularan pogotovo zbog izvanrednih rezultata koje smo postizali na velikim takmičenjima - kaže Labudović. - Kada je u srpskom boksu usledila smena generacija, došli su u rukovodstvo ljudi koji su načinili velike propuste u vođenju ovog sporta, koji je pao na niske grane. Bez kvalitetnog trenerskog rada, nema rezultata. Od skoro, međutim, promenilo se rukovodstvo, pa Nenad Borovčanin već postiže rezultate. Na poslednjim Mediteranskim igrama osvojili smo bronzanu medalju, a ako sve bude postavljeno na svoje mesto, biće i uspeha srpskog boksa.

Živorad Jelesijević ubraja se u najbolje boksere Valjeva svih vremena. Po mnogima, najbolji je bokser grada na Kolubari, čiji je Metalac iznedrio brojne šampione ovog sporta, smatra da je najveći razlog za sumrak ove plemenite borilačke veštine što država, za razliku od nekih drugih vremena, malo brine o tome.

Tadija Kačar, trener Geardu Ajetoviću / Foto N. Skenderija

- U moje vreme, država je mnogo više računa vodila o sportu, finansirala ga, boks je bio amaterski, a sada se samo jure vrhunski rezultati, klubovi su spali na to da jure sponzore, za pare - kaže Jelesijević. - Velika je žal, tužna istina, što je boks danas u tako lošem stanju. To je i moja lična tragedija, jer boks je za mene život, bio je na drugom mestu, odmah iza porodice. Ogromna je tuga što danas ne možemo da vidimo dobar bokserski meč. Možda u tome ima i moje krivice, i odgovornosti drugih nekadašnjih boksera, jer nismo dovoljno uticali da bude drugačije, bolje. Nadam se da će mnogo povoljniji vetrovi iz Bokserskog saveza Srbije učiniti da bude bolje. Ali, treba vremena. Sport, pa i boks je kao i voće. Zasadiš, zalivaš, neguješ, obrađuješ, pa donese plod. Preko noći, nema ništa.

NjEGOV kolega Josip Flajšman, smatra da su boks danas zamenile druge borilačke veštine, ali je na propadanje ovog sporta uticao raspad države devedesetih godina prošlog veka, te nedostatak novca za finansiranje. Ipak, uveren je da boks može ponovo da bude u Srbiji drugi po popularnosti sport, posle fudbala, ali je neophodno da se uz novac, ozbiljan i temeljan rad, u sve uključe svojim ogromnim iskustvom i nekadašnji šampioni ovog sporta.

- Za oporavak srpskog boksa najbolje je dobro organizovano takmičenje, da rukavice ukrste klubovi iz svih regija naše zemlje - smatra jedan od najboljih srpskih boksera svih vremena Dragomir Vujković. - U Srbiji ima odličnih mladih boraca, ali treba da se takmiče. Imao sam, na primer, za dve godine 86 mečeva u omladinskoj selekciji. Danas bokseri u tom rangu za godinu dana imaju svega desetak mečeva, što nije dobro. Upravo su takmičenja trenažni proces, gde se kvalitet brusi i stiče iskustvo. Novi predsednik Bokserskog saveza Srbije Nenad Borovčanin prihvatio je moj predlog i nadam se da će ubrzo da startuje kvalitetna liga između klubova iz regije Beograda, Šumadije, istočne i jugoistočne Srbije i Vojvodine. Ako tako bude, siguran sam da ćemo za godinu dana dobiti kvalitetne boksere u juniorskoj i omladinskoj selekciji, koji će se sa međunarodnih takmičenja vratiti sa medaljama. Od njih, za dve- tri godine, možemo očekivati medalje i u seniorskoj selekciji.

LIGU ODMAH UKINUTI!

- SISTEM takmičenja koji trenutno postoji u Srbiji apsolutno ne odgovara boksu - kategoričan je nekadašnji šampion države Slobodan Lazić Cimer (na slici), koji je kao vrstan trener sa reprezentacijom Jugoslavije postigao veliki uspeh na Letnjim olimpijskim igrama u Los Anđelesu 1984. godine kada su osvojene četiri medalje. - Mnogi su, na žalost, isključivo iz interesa vezani za sport, pa i boks. Ovakvu ligu treba ukinuti! Svakako, sistem takmičenja mora da postoji, ali nipošto ovakav. Uostalom, ovakvo ligaško takmičenje probali su Nemci, pa su odustali. Problem srpskog boksa je i što više nema odgovarajućih trenera. Nedostaje stručni kadar, koji je danas, na žalost, veoma skromnih znanja i dometa.


I ŽELEZNIČARI BOKSERI

LEGENDE boksa okupile su se u Lajkovcu (i prekjuče odigrali revijalnu fudbalsku utakmicu protiv legendi lajkovačkog fudbala), kako bi podržali osnivanje Bokserskog kluba “Železničar”, na ideju Mirka Milinovića iz poznate železničke varoši, koji se i sam ovim sportom svojevremeno bavio. Svi su najavili da će stručno pomoći da klub stane na noge. Među njima, bio je i jedan od najperspektivnijih mladih boksera koje Srbija ima - Vojin Vujošević (na slici), iz Novog Sada, učenik legendarnog Tadije Kačara, višestruki prvak države, osvajač mnogih međunarodnih takmičenja.

- Srbija ima mlade talentovane i perspektivne boksere, koji će uz stručan rad svakako postići značajne rezultate, njihovo vreme tek dolazi - kaže Vojin Vujošević.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Dr. Jova i Kompanija

29.07.2018. 22:29

Boks nije i nikada nece biti plemenita vestina. Boks je uvek bio gladijatorska vestina, gde bokseri ostaju poremeceni i fizicki izlomljeni. Zasto je zovu plemenitom kada posle boksa postalu poremecene osobe? To je pitanje na koje tek treba da se da odgovor.

iz glave

30.07.2018. 07:56

@Dr. Jova i Kompanija - аматерски бокс јесте племенита вештина, а сваки професионални спорт јесте гладијаторски... проблем је у томе што данас сви прате спорт само због новца - кладионичарског и трансферног