IZRANJA MOZAIK CARA JUSTINIJANA: Restauracija vizantijske krstionice kod Lebana

Igor Mitić

23. 10. 2017. u 20:01

Stručnjaci Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture privode kraju višemesečne radove na restauraciji i konzervaciji mozaika u krstionici Caričinog grada

ИЗРАЊА МОЗАИК ЦАРА ЈУСТИНИЈАНА: Рестаурација византијске крстионице код Лебана

Desetak konzervatora i restauratora već četiri meseca svakodnevno na zadatku, Foto I. Mitić

Stručnjaci Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture privode kraju višemesečne radove na restauraciji i konzervaciji mozaika u krstionici Caričinog grada, uključujući i bazen gde se obavljao obred krštenja, zidove i prilazne prostorije, kao i kamenu plastiku. Trenutno se radi na projektovanju zaštitne konstrukcije, pa se očekuje da od naredne godine konzervirani mozaik bude dostupan posetiocima, posle osam decenija od kada je otkriven.

U krstionici ovog lokaliteta iz 6. veka, za koji se veruje da ga je podigao veliki vizantijski car Justinijan Prvi, očuvano je oko 70 metara kvadratnih prelepih mozaika, po kojima je ovaj lokalitet poznat i van granica naše zemlje.

Ostalo je vekovima razneseno i uništeno. Te delove nećemo obnavljati, ali ćemo uraditi dekorativne maltere sa crtežom, tako da će posetioci moći da steknu pravu sliku o tome kako je mozaik izgledao kada je napravljen - ističe slikar Nemanja Smičiklas, konzervator savetnik Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

On predvodi desetak konzervatora i restauratora koji na ovom lokalitetu vredno rade skoro četiri meseca i brine o svakom detalju.

- PROJEKAT ovog tipa bi se u svetu radio verovatno dve ili tri sezone, a mi pokušavamo da završimo posao za svega nekoliko meseci. Ovo je nešto potpuno drugačije u odnosu na sve što smo do sada radili - priča Smičiklas. - U Srbiji su sačuvani uglavnom antički mozaici, koji su malo drugačiji u načinu izrade i predstavama, kao i po svemu ostalom.

Nemanja Smickilis

POD BAZILIKE

Mozaik u krstionici je samo manji deo ukupnih površina pod mozaicima u Caričinom gradu koje decenijama stoje pokrivene peskom. Pronađeni su na još tri mesta, a najveće površine, od oko 300 metara kvadratnih, predstavljaju pod jedne bazilike sa transeptom. I ona bi trebalo da dobije zaštitnu konstrukciju i da turistima dočara volumen nekadašnjeg objekta.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (6)

MatijaBG

23.10.2017. 20:13

Kada ćete do turističkih destinacija napraviti puteve,a en da se turisti voze makadamima i da se brukamo pred Svetom?

krstenje

23.10.2017. 20:57

Eto vidite da se i nekada krstenje obavljalo uranjanjem pod vodu a ne ovo sta rade danas.

Elem

24.10.2017. 14:05

@Mile - A ko su bili ti romeji??? Grci??? Ko su ti Grci? Srednjo vijekovni Grci nisu mogli citati tekstove Anticki Grka a Danasnji Grci ne mogu citati tekstove "Vizantinski " grka. Na Kriti prije 3 000 godina pismo i jezik slovenski ili srbski a nas nema nigdje u toj istoriji. Danasnji "srbski" arheolozi su produzena ruka berlinskog kongresa , izuzev par casni ljudi...

Francesco

25.10.2017. 00:50

@Mile - Srednjovekovni Grci u sastavu romejskog ili vizantijskog carstva, kako god, nisu mogli da čitaju antičke spise na grčkom jeziku jer su ih feudalizam i hrišćanstvo učinilo nepismenima, kao što je 99,99% žitelja tog carstva uostalom i bilo. Današnji Grci umeju da čitaju i antičke i srednjovekovne spise ali se izgovor razlikuje. Ne postoji nikakva "berlinska škola", a vi koji tvrdite suprotno niste prošli ni pored osnovne škole, a kamoli naučili nešto od istorije.

Arheolog

24.10.2017. 13:57

Ili je rimsko ili "vizantinsko" Srba ili Slovena ni od korova a nedavno u "jerininom gradu" arheolozi nadju srbsku grncariju iz 4 og vijeka pa se ubise objasnjavajuci da joj tu mjesto nije.Dokle vise ta kvazi arheologija???