Mimara za Tita kupovao slike i zlato

ZAHTEV tužioca iz Bolonje da se zaplene slike iz Narodnog muzeja u Beogradu koje je 1949. Jugoslavija dobila od Amerikanaca na ime ratnih reparacija iz zbirke Hermana Geringa, vratio je u fokus lik tajanstvenog Ante Topića, zvanog Mimara, Mate i Matutin.

PROČITAJTE JOŠ: Mimara radio za Amerikance

Tužilaštvo navodi da je reč o hohštapleru koji je prevario američku okupacionu upravu u Nemačkoj, a koja mu je predala italijanske slike da ih pošalje u Jugoslaviju. Takvih optužbi bilo je i za Mimarinog života, ali ne i dokaza za njih. Topić, ili kako god se zaista zvao, umro je kao ugledni kolekcionar i vlasnik dvorca u Salcburgu, u Austriji, kao građanin ove države. FBI i CIA su razgovarali s Mimarom na temu slika iz Geringove kolekcije, i to je bilo sve. Euđenio Ventura, antikvar koji je 1941. prodao slike Geringu, takođe je tih godina dao izjavu policiji, bez posledica, jer je u pravnom smislu to bila legalna trgovina.

PROČITAJTE JOŠ: Poraženi bi sada da promene istoriju

Saveznici su neposredno pred zatvaranje centralnog skladišta umetnina zaplenjenih od nacista u Minhenu dali Mimari slike kao legitiman ratni plen iz imovine Hermana Geringa. Topić je tvrdio da mu je Tito lično poverio potragu za umetninama i plementim metalima koje su okupatori opljačkali iz Jugoslavije. Odnosi Mimare i Broza su zagonetni, Mimara je najpre tvrdio da ga poznaje od pre rata kao agenta Kominterne Valtera, a da ga je upoznao 1949. godine. Kad je 1956. dobio austrijsko državljanstvo, tvrdio je da je žrtva Brozovog progona, a 1974. "progonitelj" ga prima s uvažavanjem na Brionima.

U Titovom ličnom arhivu pronađena su pisma koja pokazuju da mu je Topić nabavljao umetnine i da su se po završetku rata tajno sastajali u Beogradu.

"Ja sam vama poslao prošlog mjeseca 28 slika iz Berlina, nadam se da su u redu došle u Beograd. Imena autora poslaću vam skoro. Ja sam te slike kupio iz onog novca kojeg ste mi Vi lično dali, pa prema tome te slike su Vaše... Ja sam u potjeri i traganju za našim opljačkanim zlatom i vjerodostojnoj dokumentaciji gdje sam morao da se služim svim dozvoljenim i nedozvoljenim sredstvima potrošio 26.000 dolara", piše Mimara Titu u februaru 1950. a kao i u ostalim pismima on navodi cenu svojih usluga.

Ante Topić Mimara i Josip Broz Tito

Tito je svoju prepisku s Mimarom, naročito kad je ovaj pominjao opljačkano zlato, držao u strogoj tajnosti.

- Mimara je svoju posredničku delatnost proširio i na poslove oko povratka plemenitih metala, a za to od Josipa Broza traži ovlašćenje i predlaže ponovo svoj dolazak u Beograd. Ovo Mimarino pismo Broz je parafirao obaveštavajući Rankovića. "Druže Marko, ako je sve to tačno, ili barem djelimično, onda je taj Mimara zaista postigao dobre rezultate, a s druge strane interesantno zašto naši prije njega to nisu postigli. Vidi s njegovim dolaskom ovamo." Na ovom pismu Broz je sa strane ispisao: "Ovo vratiti meni", nastojeći da tako pismo zadrži u svom posedu. Time je zatvarao krug širenja informacija o Mimarinim pismima. Pojedinosti je znao Ranković kome je resorno pripadala unutrašnja problematika i koji je verno služio Brozu - navodi istoričar Milan Terzić, koji je istraživao Mimarine poslove.

Posle rata, jugoslovenske vlasti su tragale za 12 tona zlata koje je poticalo iz Srbije: nešto više od devet tona poluga i praha iz Narodne banke i najmanje dve tone zlata koje su Nemci tokom okupacije izvukli iz Bora, gde su eksploatisali bakar.

U Jugoslaviju je, prema zvaničnim podacima, vraćeno samo oko osam tona.

RESTITUCIJA BEZ SRBA

IZVEŠTAJ generala Milutina Morače iz 1949. svedoči o njegovoj ljutnji što se u telima koja se bave restitutucijom i reparacijama u bivšim okupatorskim državama nalaze stručnjaci gotovo isključivo iz Hrvatske, poneki Slovenac i nijedan iz Srbije, a koja je pretrpela glavnu ratnu štetu!

Zanimljivo je njegovo zapažanje o tadašnjem stavu Italije, koja je kao jedna od okupacionih sila u Srbiji do 1943. pljačkala njena dobra, uključujući više od 460 kilograma zlata iz Narodne banke.

- Italijani prave razne smetnje, a naročito odugovlače sa predajom dobara, mada i sami često priznaju da su naša i da će nam ih vratiti - zabeležio je general Morača.