Spas je u kukuruzu
09. 11. 2010. u 21:01
Srbija i ove godine može da se nada odličnim rezultatima u prinosu kukuruznih klipova. Moći će da se izveze dva miliona tona
Rekordan izvoz, inače, zabeležen je 2005. godine. Tada je izvezeno 2,1 milion tona kukuruza.
Kukuruz u Srbiji je, inače, obran sa više od 80 odsto, od ukupno 1,2 miliona hektara, koliko je zasejano. Prinos je vrlo solidan i u proseku je sa hektara ubirano više od pet tona zrna.
Na samom početku poslovne godine za kukuruz, u oktobru, kako precizira Vukosav Saković, direktor Udruženja “Žita Srbije” izvezeno je 183.000 tona ove naše najzastupljenije žitarice, pa se, na osnovu ovakvog početka, mogu očekivati solidni izvozni rezultati.
- Glavno tržište za naš kukuruz je Evropska unija, u kojoj završava čak 80 odsto ove žitarice - navodi Saković. - Preostalo se plasira u okolne zemlje, BiH, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju. Dešava se, čak, da kukuruz iz Srbije, posredstvom velikih svetskih izvoznika, završi i na tržištima Dalekog istoka, odnosno Koreje i Japana.
- Srbija se, međutim, sporo vraća na tržište Bliskog istoka i severne Afrike - kaže Saković. - Sa ovog tržišta potisnula nas je Ukrajina, koja ima nešto povoljniju cenu, a i bolje mogućnosti za transport, pošto ima svoje more.
Na prvom mestu među izvoznicima kukuruza, kako precizira Saković, su SAD, koje svojim kukuruzom “kontrolišu” od 55 do 60 odsto svetskog tržišta. Visoko su plasirani i Brazil, Argentina, pa i Ukrajina, a Srbija je, po izvozu, u rangu sa Južnom Afrikom. Evropska unija, inače, na ovoj listi, kotira se kao jedna država, a unutar ove organizacije, ispred Srbije je bila Francuska, Italija, a povremeno i Rumunija.
Obrad
10.11.2010. 07:48
Zašto ne izvozimo meso i poljoprivredne industrijske proizvode, da li ima onih koji mogu da pokažu mozak pa da počnemo da koristimo svoje poljoprivredno bogatstvo. Kada će sposobni da počnu da vode ekonomiju naše države , zašto dozvoljavamo tavorenje u bedi, dokle ćemo da živimo nedostojni sebe, dokle će nesposobni da budu na najbitnijim položajima dršavne uprave. Kada će se uspostaviti mehanizmi kontrole uspešnosti rada i smenjivanja nesposobnih.
Ako imamo dobre izvozne rezultate sa kukuruzom. Zašto Mnistarstvo Poljoprivrede ne izađe sa programom stimulisanja proizvodnje kukuruza.
@Đoka - Ako imamo dobre izvozne rezultate treba i proizvodjac da ima dobre rezultate u svom poloprivrednom dzepu.... a to su seljaci...
Veliki izvoz kukuruza je ogroman neuspeh a ne uspeh nase poljoprivrede, i to znaju svi koji su iole upuceniji u tu temu. Pod jedan kukuruz je poljoprivredna kultura niske akumulativnosti, pod dva on je sirovina, a one nebi trbale da se izvoze, nego preradjuju i pod tri, sto je i najvaznije izvozi se hrana, po relativno bednoj ceni, pored armije gladnih! Setimo se i drugih istoriskih primera zemallja koje su svoj narod ostavljale gladnim zarad drugih, visih ciljeva...
Sav novac dobijen kukuruzom, bi mogala da stvori samo jedna ozbiljna izvozna kompanija sa samo nekoliko stotina zaposlenih, ali naravno sa ozbiljnim, konkuretnim proizvodom. Sav kukuruz dobijen u zemlji nevredi ni pola milijarde eura, a proizvodi se na vise od pola zemljista koje se obradjuje. Citav profit ne prelazi 100 do 200 miliona eura, sve sa izvozom i to na godinjem nivo! Juce je vlad uzela kredit od cinimi se 300 miliona....
Komentari (5)