U VRTLOGU DIPLOMATSKIH ZAPLETA: Politički odnosi u Evropi uticali na slom Prvog srpskog ustanka
UZROCI sloma Prvog srpskog ustanka su mnogobrojni. Te uzroke ne treba tražiti i posmatrati jednostrano kroz očitu nesrazmeru vojnih snaga Srba i Turaka već i u ukupnim odnosima na evropskom kontinentu na početku 19. veka.
Arhiva
Vreme Prvog srpskog ustanka je epoha Napoleonovih ratova, neprincipijelnih koalicija i imperijalnih težnji velikih sila. Upravo su međunarodne okolnosti u velikoj meri doprinele slomu Prvog srpskog ustanka. Tačnije rečeno, srpsko nesnalaženje u vrtlozima diplomatskih zapleta. Započet kao buna na dahije, ustanak je veoma brzo prerastao u nacionalno oslobodilačku borbu. Dokaz za to je snažan odjek koji je Ustanak imao u susednim pokrajinama u kojima su Srbi živeli: buna u Drobnjacima (1805), Ticanova buna u Sremu (1807), Kruščićka buna u Banatu (1808) i Jančićeva buna u Bosni (1809). Namera ustanika koja se iskristalisala već u prvim godinama borbe bila je obnova državnosti. Od 1804. do 1807. godine u pregovorima sa Portom traženi su modaliteti autonomnog uređenja države pod vrhovnom vlašću sultana. Od 1807. godine posle briljantnih pobeda prethodne godine i stupanje u savezništvo sa Rusijom sve više je sazrevala misao o uspostavljanju državne nezavisnosti, koja je ostvarena proterivanjem Turaka iz Srbije i uspostavljanjem sopstvene organizacije vlasti.
Srbi su prestali da plaćaju harač i ostale feudalne obaveze Turcima. S druge strane, Rusi kao srpski saveznici nisu mogli u potpunosti da izađu u susret srpskim ciljevima, prvenstveno što su morali da vode računa o svojim imperijalnim interesima, ali i o odnosu sa ostalim evropskim silama, kojima nije išlo u račun rasparčavanje Osmanskog carstva i eventualno stvaranje nezavisne srpske države. Napoleon, Velika Britanija i Austrija su podržavale suverenitet Osmanskog carstva i smatrale su da bi srpska država nesporno bila pod ruskim uticajem.
ŠIRENjE ruskog uticaja na desnu obalu Dunava za te sile bilo je prosto neprihvatljivo. Čak i odnosi među saveznicima, Srbima i Rusima, nisu bili iskreni. Ustanici nisu mogli da razumeju to što su Rusi već na početku rata potpisali primirje sa Turcima u Sloboziji 1807, što je izostala ruska pomoć u vreme srpske ofanzive u proleće 1809. godine, ali i Rusi nisu mogli da razumeju srpske nacionalne aspiracije. Zbog toga je ruska vojna, materijalna i diplomatska pomoć bila izuzetno velika i značajna, davala za pravo ruskim diplomatskim predstavnicima u Srbiji Konstantinu Konstatinoviču Rodofinikinu (1807-1809) i Teodoru Ivanoviču Nedobi (1809-1813) da se ponašaju kao Karađorđevi savladari. Otuda nastojanja Karađorđa i ustaničkog vođstva da mimo Rusije pronađu podršku i na drugim stranama.
Posle poraza 1809. godine u Francusku je poslat Rado Vučinić koji je četiri godine uzaludno čekao na prijem kod Napoleona. Takođe, pokušano je da se stupi u savezništvo sa Austrijom, kojoj je nuđeno da zaposedne Beograd i Šabac. Iako su se srpsko-ruski odnosi popravili 1810. godine, Bukureški mir i povlačenje ruske vojske iz Srbije 1812. godine doneli su nova iskušenja. Bukureški mir je dugoročno Srbima omogućavao da urede autonomnu državnu upravu, ali u vreme potpisivanja taj mir je oduzimao mnogo što su ustanici stvorili na bojnom polju. Srbi nisu mogli da se pomire s gubitkom stvarne nezavisnosti, odlučili su da pregovorima zavaraju Turke i da se spremaju za odbranu, ali su u tome poklekli 1813. godine. Tako je Srbija 1813. godine stajala sama prema moćnoj Osmanskoj carevini. Austrija je iz hrišćanskog milosrđa omogućila brojnim srpskim izbeglicama da 1813. godine spas pronađu na njenoj teritoriji.
NAPOLEONOVO PROKLETSTVO
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
MILEO AUTO-PUTEM: Policajci bili u čudu kad su videli KO je za volanom (VIDEO/FOTO)
KADA su zbog spore vožnje na auto-putu zaustavili automobil marke Dodž, policajci iz Ogdena u američkoj saveznoj državi Juta, pomislili su da je vozaču pozlilo.
22. 03. 2026. u 22:25
Komentari (0)