POHOD NA ŽUTU MAJICU - 109. PUT: Najveći biciklistički spektakl na svetu, Trka kroz Francusku, održava se od 1. do 24. jula

Stefan Rajić

30. 06. 2022. u 19:15

SVETI gral biciklizma - žuta majica, ponovo će biti na talonu. Najpopularnija, najpoznatija i najprestižnija drumska trka Tur de Frans, održaće se 109. put, od 1. do 24. jula.

ПОХОД НА ЖУТУ МАЈИЦУ - 109. ПУТ: Највећи бициклистички спектакл на свету, Трка кроз Француску, одржава се од 1. до 24. jула

FOTO: EPA

Startovaće iz Danske (Kopenhagen), na čijem će tlu biti održane prve tri etape. Prvi put je početak bio izvan Francuske 1954. u Holandiji (Amsterdam), a poslednjih godina to postaje standard. U samo 23 dana, 198 takmičara potrudiće se da pređe blizu 3.400 kilometra kroz ukupno 21 etapu. Kada bi se gledalo kroz udaljenost, približno takva distanca je između Atine i Barselone, Berlina i Lisabona, Londona i Tel Aviva, Njujorka i Las Vegasa, i Katmandua i Pekinga.


Tur de Frans danas predstavlja jedan od najgledanijih događaja na globalnom nivou, nalazi se rame uz rame sa olimpijskim igrama i svetskim prvenstvom u fudbalu. Zbog toga organizatori svake godine pažljivo biraju mesta kroz koje će etape prolaziti, jer gledaocima putem TV uvek žele da prikažu neke od najlepših predela u Francuskoj, kao i znamenitosti u vidu dvoraca i crkava koje datiraju iz srednjeg veka. Na ruti koje prelazi karavan, bude više miliona gledalaca koji žele uživo da pozdrave takmičare.

A sve je počelo davne 1902. godine. Mladi novinar i zaljubljenik u biciklizam Đio Lefevr, predložio je svom uredniku i vlasniku lista "Auto" Anriju Desgranžu, revolucionarnu ideju da osnuju trku oko Francuske. Desgražu, inače, biciklizam nije bio nepoznat, jer je 1893. postavio prvi svetski rekord u vožnji na jedan sat. Ipak, predlog je prihvatio iz drugog razloga. Video je priliku kako da promoviše svoje novine i poveća tiraž. To će se kasnije ispostaviti kao pun pogodak. Pre prvog izdanja trke, "Auto" je prodavao 25.000 primeraka, a posle 65.000. Rekord je postignut 1933, kada je tiraž tokom njenog trajanja bio 854.000.

Desgranž je preminuo 1940, a novine su dospele u ruke Nemaca. Posle Drugog svetskog rata, upravo se iz "Auta" rodio novi list nazvan "Ekip", koji je preuzeo organizaciju događaja.

Prvi održani tur imao je zvaničan naziv "Šest dana na putu", startovao je 1. jula 1903. Desgranž je obezbedio nagradni fond od 20.000 franaka, od čega je pobedniku sledovalo 3.000. Naplaćivana je kotizacija za učešće u visini do deset franaka. Od 78 prijavljenih takmičara, startovalo je 60. Trka je trajala 19 dana i pređeno je skoro 2.500 kilometara, a najduža etapa bila je dugačka čak 467, a najkraća 268 kilometara (prosek dužina etapa na turu danas je oko 180 kilometara).

U prvom izdanju bilo je poteškoća. Trku je pratilo samo jedno vozilo sa sudijama, a biciklisti su etape vozili i noću, trajale su i po nekoliko dana. Bilo je tada nedozvoljenih pomoći, a po putu su se bacali i ekseri, kako bi se zaustavila konkurencija. Ostaće zapisano da je pobednik bio Francuz Moris Garan.

Naredne, varanje je poprimilo još veće razmere. Biciklisti su rute prelazili krišom kolima, a čak su i "hvatali" vozove. Garan je ponovo pobedio, ali je usledila istraga i nekoliko meseci kasnije utvrđeno je da je koristio nedozvoljene "prečice", pa je trijumf dodeljen Heriju Korneu. On je do danas upisan kao najmlađi pobednik trke, jer je u tom trenutku imao samo 19 godina i 355 dana.

Razočaran zbog opisanih skandala i kontroverzi, Desgranž je želeo da obustavi takmičenje. Ipak, 1905. trka se održala, ali sa drugačijim pravilima. Noću se više nije vozilo, umesto sabiranja ukupnog vremena po etapama, dodeljivani su poeni. Taj sistem se održao do 1912, kada se ponovo vraća stari, koji je još na snazi.

Armstrong "šampion" doping skandala

TESTIRANjE na doping uvedeno je 1968. Iako se u početnim godinama šuškalo o uzimanju nedozvoljenih suspstanci, tokom istorije mnogi pobednici bivali su pod lupom. Ipak, "mračno doba" Tur de Fransa bilo je krajem 20. i početkom 21. veka. Najpoznatija varalica u tom periodu je Lens Armstrong. Amerikanac je sedam puta uzastopno osvajao trku oko Francuske od 1999. do 2005, ali je 2013. priznao da je do velikog dostignuća stigao zbog dopinga.



Dve godine ranije, u Tur su uvrštene i planine, prvo u Pirinejima, a naredne i u Alpima. Posebna nagrada za najboljeg brdaša uvedena je 1933. Danas te etape koje imaju cilj na velikim nadmorskim visinama predstavljaju najuzbudljiviji deo trke, jer se tu odvajaju oni najbolji. Na njima se "lomi" cela trka. Tako su godinama Mon Ventu, Alp Duez, Kol de Turmale... postali kultna mesta. Kako se trka oko Francuske održava tradicionalno u sedmom mesecu, organizatori "kraljevsku" etapu sa nekim od najtežih uspona postave baš na nacionali praznik Pad Bastilje - 14. jul. Predsednici Francuske ovaj dan koriste da provedu u kolima zajedno za direktorom trke, kako bi pozdravili sve učesnike. Domaći takmičari baš tada imaju dodatni motiv da na trijumfuju na specijalnoj etapi, jer neretko upravo prvi čovek države na kraju etape uručuje nagrade.

Sa pojavom planinskih ruta početkom druge decenije 20. veka, nastala je tendencija smanjivanja dužina etapa, kao i da one traju samo jedan dan, umesto više. Ipak, pre nego što će to biti slučaj 1936, posle završetka Prvog svetskog rata (trka se nije održavala u tom periodu) 1919. uvedena je žuta majica. Danas jedan od najprepoznatljivijih simbola boju je dobio jer se list "Auto" štampao baš u toj nijansi. Do danas, priliku da makar jednom obuče prestižni dres imala su 294 biciklista.

Mnoge novine koje su uvođene samo su doprinosile popularnosti Tur de Fransa. Etape na hronometar uvedene su 1934, zelena majica za najviše poena u sprintu dodeljuje se od 1953, dok se prolog (uvodna etapa) vozi od 1967. Posle Drugog svetskog rata (tokom kojeg takođe nije bilo trke) prvi put su počeli da se javljaju višestruki uzastopni pobednici.
Tokom pedesetih, to je bio Žak Anketil, sedamdesete je obeležio Edi Merks, potom je na red došao Bernar Ino, a 1986. Amerikanac Greg Lemond je postao prvi pobednik koji nije bio iz Evrope, a završnu deceniju 20. veka obeležio je Migel Indurain.

Završetak, odnosno kruna trkanja oko Francuske, danas predstavlja poslednja etapa u Parizu. Biciklisti prolaze pored zamenitosti poput Ajfelovog tornja, muzeja Luvr, oko Trijumfalne kapije, a ciljna ravnina je na Jelisejskim poljima. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

I MI KREĆEMO PUT GRČKE Prvo oglašavanje Nikoline žene: Deca znaju sve, moramo biti hrabri