PRI KRAJU ARHEOLOŠKA ISKOPAVANJA CRKVE SVETOG ĐORĐA U GORNJOJ MUTNICI: Jedne od najvećih u Petruškoj oblasti

Зорана Рашић
Zorana Rašić

20. 11. 2023. u 08:30

ZAVIČAJNI muzej u Paraćinu priveo je kraju ovogodišnja arheološka iskopavanja zaštićenog spomenika kulture u Gornjoj Mutnici - ostataka srednjovekovne crkve posvećene Svetom Đorđu. Ova crkva arhitektonski je snimljena još sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka u okviru projekta proučavanja i konzervacije ostataka srednjovekovnih lokaliteta Petruške oblasti koji je sprovodio Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kragujevca.

ПРИ КРАЈУ АРХЕОЛОШКА ИСКОПАВАЊА ЦРКВЕ СВЕТОГ ЂОРЂА У ГОРЊОЈ МУТНИЦИ: Једне од највећих у Петрушкој области

Foto: Z. Rašić

Crkva je tada (1975) proglašena za kulturno dobro - spomenik kulture i malo je raščišćen šut, ali iskopavanja nije bilo do prošle godine, kada su inicijativu u svoje ruke preuzeli - meštani. Želeći da baš na ovom mestu, koje se nalazi na oko dve stotine metara od poslednjih seoskih kuća, na mestu gde rečica Suvara izbija iz klisure, naprave izletište i centar duhovnog okupljanja, Gornjomutničani su zatražili arheološka istraživanja ove svetinje od paraćinskog Zavičajnog muzeja. I ova ustanova im je rado izašla u susret. Filip Stefanović, kustos-arheolog i rukovodilac projekta, ističe da su prošlog leta uspeli da istraže severni deo crkve i priprate, čime je utvrđeno da se zaista radi o jednoj od najvećih crkava Petruške oblasti.

- Možda su jedino veći ostaci crkve u okviru kompleksa manastira u Sisevcu i manastira Namasija. Crkva Svetog Đorđa je jednobrodna crkva, sa pripratom za koju smo ustanovili da je građena kasnije, budući da ne pripada istom građevinskom horizontu. Sama crkva je napravljena krajem 14. veka. Preciznije, datovali smo je u neki period posle 1375. godine, pošto se u povelji kneza Lazara pominju Gornja Mutnica i još neka sela u opštini Paraćin, ali se Crkva Svetog Đorđa ne pominje. Verovatno se radi o parohijskoj crkvi pošto na terenu nismo otkrili nikakve ostatke manastirskog kompleksa, te je ova crkva predstavljala zadužbinu nekog od petruških vlastelina, moguće vojvode Crepa - objašnjava Stefanović.

Lomljeni kamen

ZIDOVI Crkve Svetog Đorđa zidani su lomljenim kamenom u krečnom malteru i očuvani do visine od oko 0,7 metara iznad kote prvobitnog terena. Osim keramike, na lokalitetu su nađeni još delovi stakla i neki metalni nalazi, pa čak i dva parčeta lima, što ukazuje na to da je crkva imala limeni krov. Među poslednjim nalazima je i deo tadašnjeg nakita - narukvice.

Radovi na ovom lokalitetu trajali su oko dve sedmice. Zavičajni muzej sproveo ih je uz stručnu pomoć Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kragujevca i arheologa iz Jagodine i Ćuprije, uz podršku sela. Ovog puta otkopavana je unutrašnjost crkve. Sagovornik "Novosti" ističe da su krenuli sa zapada nastojeći da tačno definišu pružanje oltarske apside, koja je bila razuđene fasade, sa dekorativnim arhitektonskim elementima.

Foto: Z. Rašić

Filip Stefanović, kustos-arheolog Zavičajnog muzeja

- Crkva je nekada bila malterisana sa spoljne strane i to sada sigurno znamo jer smo pronašli ostatke maltera. Imala je širinu šest metara, a dužinu skoro šesnaest i sastojala se od glavnog broda i priprate. Po monumentalnosti, sigurno je bila jedna od najvećih u srednjovekovnoj Petruškoj oblasti. Južni deo crkve je, nažalost, oštećen prilikom širenja lokalnog puta, tako da nam ostaje da istražimo ono što je ostalo od tog južnog zida. Nakon ovih istraživanja, kolege iz Zavoda za zašitu spomenika kulture napraviće projekat rekonstrukcije i konzervacije objekta. Najvažnije je podići potporni zid prema putu, da bi crkva ostala na mestu u tom južnom delu. Za ove naše uslove objekat je stvarno bio monumentalne arhitekture. Vidimo čak i neke arhitektonske ukrase na apsidi, na istočnom delu crkve. Što se tiče arheoloških nalaza, bilo ih je i prošle, i ove godine. Naišli smo na neke bogoslužbene predmete, srednjovekovnu grnčariju i tome slično - navodi Stefanović.

On objašnjava da ima podataka da je ova svetinja "bila živa" početkom 16. veka, a verovatno je srušena krajem 17. veka posle Austrijsko-turskog rata. Po okončanju arheoloških iskopavanja na ovom lokalitetu, paraćinski Zavičajni muzej nastavlja istraživanja na srednjovekovnom utvrđenju Petrus iznad sela Zabrega, saznajemo od arheologa i direktora te ustanove Branislava Stojanovića.

- Ovo će biti treća godina obnovljenih sistematskih istraživanja Petrusa, gde nastavljamo da otkrivamo zidove i unutrašnjost dvorane, te da pripremamo to utvrđenje za konzervaciju i prezentaciju. Inače, pre Gornje Mutnice radili smo istraživanja iznad kamenoloma na planini Babi.„

Centar duhovnog okupljanja

MEŠTANI Gornje Mutnice godinama su imali ideju da ovu crkvu obnove, a okolni prostor raščiste i urede, te da tako iznad sela u prelepoj prirodi naprave centar duhovnog okupljanja oko te svetinje i izletište sa kompletnom infrastrukturom. Ostaci crkvenih zidova bili su vidljivi u zapadnom i, delimično, u severnom delu, pa su meštani, okupljeni u udruženje "Kanjon Suvare", i sami raščišćavali šut unutar crkve. Po rečima Jevte Pavlovića, glavnog inicijatora, sve su radili sa blagoslovom SPC. Donatorskim sredstvima sagradili su dva letnjikovca, postavili klupe i drugi parkovski mobilijar, palionicu sveća, krst, počeli da grade zvonaru...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

NOVAK ĐOKOVIĆ GLEDA I NE VERUJE! Evo šta je Rafael Nadal upravo rekao o Noletu u Madridu