ISTORIJAT SUKOBA JERMENIJE I AZERBEJDŽANA: Zemlja zalivena krvlju od prvih godina Sovjetskog saveza do danas
PREDSEDNIK grupe prijateljstva Skupštine Srbije sa Jermenijom, Aleksandar Čotrić govori za „Novosti“ o istorijatu sukoba ove zemlje sa Jermenijom, koji je jutros ponovo buknuo i postao svetska vest broj jedan.
Foto: Depositphotos
Oblast Nagorno-Karabah na Kavkazu, u kojoj je jutros oko sedam časova obnovljen zamrznuti ratni sukob između Jermena i Azerbejdžanaca, predmet je spora između dva naroda i dve države skoro čitav jedan vek. Za Jermeniju, reč je o nezavisnoj Nagornokarabaškoj Republici Arcah, koja je proglašena 1991. godine, a Azerbejdžan tu teritoriju smatra integralnim delom sopstvene države i nastoji da je povrati političkim, ali i vojnim sredstvima.
Nagorno-Karabah nalazi se u graničnom pojasu između dve države na prostoru od oko jedanaest i po hiljada kvadratnih kilometara i u njemu živi nešto manje od sto pedeset hiljada ljudi. Koreni konflikta oko ove planinske oblasti sežu u 1923. godinu kada su je sovjetske komunističke vlasti poklonile Azerbejdžanu, iako je u tom trenutku u njoj živelo 96 posto Jermena. To i nije bio toliki problem do početka raspada SSSR-a, kada je postalo izvesno da će nastati nezavisne države. Jermensko stanovništvo Nagorno-Karabaha želelo je da ostane uz maticu, što je potvrđeno i referendumom, a Azerbejdžan je nastojao da ukine autonomiju i potpuno ovlada područjem (slično srpskom pitanju u Krajini, odnosno Hrvatskoj).
Izbio je krvav i dugotrajan rat koji je vođen od 1988. do 1994. godine, kada u Biškeku (Kirgistan), uz posredovanje Rusije, sklopljen mirovni ugovor. Azerbejdžan je od tada više puta pokušavao vojnim putem da povrati svoju vlast, ali zbog žilavog otpora jermenskog stanovništva i pomoći Jermenije, to nije uspevao. Jermenija insistira na pravu stanovništva Nagorno-Karabaha na samoopredeljenje, uz postojanje kopnene veze sa maticom, kao i na poštovanju autoriteta Minske grupe.
Aleksandar Čotrić/Foto: Printscreen
Jermenija ima oko tri miliona stanovnika koji pripadaju jermenskoj apostolskoj crkvi (ova država je 301. godine postala prva država koja je priznala hrišćansku veru), a nad njenim stanovništvom od 1915-1923. godine izvršeni su strašni pogromi u Otomanskoj imperiji u kojima je ubijeno više od milion i po ljudi. Azerbejdžan je ekonomski snažniji, jer raspolaže gasom i naftom, ima skoro tri puta više stanovnika od Jermenije i dobija ogromnu pomoć od etnički i istorijski bliske Turske. Ni Jermenija, ni Azerbejdžan nisu priznali takozvanu nezavisnost Kosova, a sa obe zemlje Srbija ima dobre političke i ekonomske odnose.
U najnovijem ratnom sukobu još uvek nije jasno da li je reč o čarkama i provokacijama, kakvih je bilo mnogo u prethodnim godinama, ili je Azerbejdžan rešen da totalnim ratom zauzme Nagorno-Karabah.
Sada je, međutim, najvažnije da što pre utihne oružje i da se obe strane vrate pregovorima i traženju diplomatskog i političkog rešenja u okviru Minsk grupe, OEBS-a i Ujedinjenih nacija, uz mirovno posredovanje Evropske unije i Rusije.
Trampu stigle najgore moguće vesti: Nije dobro po američkog predsednika
Podrška američkom predsedniku Donaldu Trampu pala je na najniži nivo u njegovom trenutnom mandatu, a Amerikanci su sve više nezadovoljni njegovim postupanjem sa troškovima života i ratom sa Iranom, pokazuju rezultati nove ankete Ipsosa.
28. 04. 2026. u 20:51
Srušio se avion kod glavnog grada: Poginuli svi putnici i pilot
Vazduhoplovna civilna uprava Južnog Sudana saopštila je danas da se srušio avion jugozapadno od glavnog grada Džube, pri čemu je poginulo svih 14 osoba koje su bile u letelici.
27. 04. 2026. u 16:49
Rusija sprema napad na TRI evropske zemlje - želi da testira NATO: Alarmantne tvrdnje stručnjaka
PREMA novoj analizi, Rusija se aktivno priprema za napad na baltičke države, što bi predstavljalo veliki vojni izazov za Zapad. Takvim potezom, Vladimir Putin bi testirao spremnost NATO-a da brani tri male članice - Estoniju, Letoniju i Litvaniju - u slučaju mogućeg početka Trećeg svetskog rata.
02. 05. 2026. u 21:42
Komentari (0)