DESNICA ĆE VLADATI ŠVEDSKOM: „Novosti“ istražuju - Upravo završeni izbori doneli veliki zaokret na političkoj sceni

V. N.

18. 09. 2022. u 12:00

VOĐA nacionalističke populističke stranke Švedske demokrate Džimi Akeson proglasio je pobedu desničarskog bloka na izborima održanim u ovoj zemlji tokom proteklog vikenda, dok je premijerka Magdalena Anderson priznala poraz i zatražila da bude razrešena dužnosti.

ДЕСНИЦА ЋЕ ВЛАДАТИ ШВЕДСКОМ: „Новости“ истражују - Управо завршени избори донели велики заокрет на политичкој сцени

Foto: Shutterstock

Iako su partiju koja je aktuelni pobednik izbora građani dugo bojkotovali zbog njenih korena u neonacističkom pokretu, poslednjih godina demokrate su stekle podršku zbog čvrstog stava prema kriminalu i imigraciji u vreme kada se u zemlji beleži skok oružanih napada i drugog nasilja.

Ovi izbori izazvali su zemljotres u švedskoj politici, a o njihovim mogućim posledicama za "Novosti" pišu saradnici Instituta za evropske studije, Aleksa Filipović i Jovica Pavlović.

Aleksa Filipović, doktorand Sanktpeterburškog državnog univerziteta: Glasovi za novo lice društva

BAUK desnog populizma se širi Evropom. Ovako bi se možda šaljivo mogao prokomentarisati iznenađujući uspeh partija desnog centra na izborima za švedski Riksdag, i to u zemlji gde tradicionalno decenijama dominiraju vladajuće koalicije levih partija, predvođenih socijaldemokratama. Švedska je napravila od sebe "brend" kao zemlja društvenog blagostanja, sa jakim sistemom socijalne i zdravstvene zaštite, tradicionalne tolerantnosti i progresivnosti, koja je u potpunosti otvorena za imigraciju.

U stvarnosti, slika je drugačija - u poslednjih dvadeset godina, politika otvorenih vrata, koju su socijaldemokrate gotovo fanatično zagovarale, donela je niz problema švedskom društvu - porast nasilničkog kriminaliteta, naprezanje sistema socijalne zaštite i zdravstva, neintegraciju imigranata u švedsko društvo, i oko 35 odsto stanovništva nešvedskog porekla u zemlji od 10 miliona. Rasprava o sprezi neintegrisanih imigranata i gore navedenih posledica, dugo godina se smatrala za tabu temu u švedskoj javnosti i nisu se nudila konkretna rešenja za narastajuće probleme.

Foto: Privatna arhiva

Međutim, nesumnjivi pobednici ovih izbora, desno-populistička partija Švedske demokrate, zasnivala je svoje izborne kampanje u poslednjih 15 godina baš na javnom isticanju ovih problema.

Za partiju čiji su neki od osnivača bile kontroverzne figure poput Gustafa Ekstroma, veterana 11. dobrovoljačke SS divizije "Nordland", ovi izbori su bili dug put za njeno prihvatanje kao legitimne političke opcije i od strane građana, i od nekih drugih partija koje su već voljne da ih vide kao potencijalne koalicione partnere. To je pre svega ostvareno zaslugom mladog i harizmatičnog Džimija Akesona, koji je 2005. godine preuzeo kormilo stranke i pokrenuo izuzetnu kampanju "rebrendinga" i umekšavanja ideološke pozicije Švedskih demokrata.

Ukoliko je desno-populistička partija naišla na i te kako plodno tle u zemlji-bastionu progresivne politike, partije levice i levog centra širom Evrope bi trebalo da izvuku lekcije iz toga - naime da počnu ne samo da otvoreno razgovaraju o sve brojnijim problemima koji prete njihovim zemljama nego i da ponude konkretna rešenja u korist njihovih građana, a ne u korist njihove nadnacionalne ideologije.

Jovica Pavlović, politikolog, saradnik Instituta za evropske studije: Svi sad hoće saradnju sa Akesonom

PARLAMENTARNI izbori u Švedskoj održani su u nedelju, 11. septembra, ali se i dalje sa sigurnošću ne može tvrditi koje će stranke formirati novu vladu. S jedne strane, tu je moguća koalicija stranaka umerene i radikalne desnice, koje su - prema rezultatima projektovanim na osnovu 96,48 odsto do sada prebrojanih glasova - osvojile 175 od ukupno 349 poslaničkih mesta, odnosno taman dovoljno mandata da zajedno formiraju većinsku vladu.

Foto: Privatna arhiva

S druge strane, ukoliko i dalje neprebrojani glasovi - oni pristigli iz ruralnih predela Švedske i iz dijaspore - izmene trenutno očekivani ishod izbora, može doći i do koalicije zelenih i levih stranaka, odnosno do vlade predvođene vodećom Švedskom socijaldemokratskom partijom (108 mandata), u kojoj bi participirale i Leva partija (24), Zelena partija (24) i Partija centra (18).

Kako god da bude, najveći pobednik ovih izbora svakako jeste stranka Švedskih demokrata, nekada mala ultradesničarska partija koja je tokom prethodna dva izborna ciklusa uspela da izraste ne samo u prihvatljivog koalicionog partnera strankama desnog centra - koji je tradicionalno sačinjen od Stranke umerenih (odnosno moderata) i Hrišćanskih demokrata, a u protekle dve decenije i Liberala - već i da osvoji najveći broj glasova na ovoj strani političkog spektra, tačnije 20,6 odsto.

Svesni sopstvene političke pozicije, koja se pre svega ogleda u manjku iskustva u rukovođenju državom, Švedske demokrate spremne su da mesto premijera prepuste Ulfu Kristersonu, čelniku Stranke umerenih, koja je na vlasti poslednji put bila u periodu od 2006. do 2014. godine. Može se očekivati da će zauzvrat tražiti rukovodeća mesta u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ministarstvu pravde i Ministarstvu za migracije, koje vide kao ključne resurse. Radi se o borbi protiv daljeg naseljavanja Švedske strancima, ali i u suzbijanju kriminala među doseljeničkom populacijom (putem oduzimanja boravišnih dozvola, državljanstva, pa i deportacije prestupnika i njihovih porodica), kao što su i najavili tokom predizborne kampanje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (5)

ZBOG OVOGA JE ĐOKOVIĆ OTPUSTIO IVANIŠEVIĆA? Da li je ovo kap koja je prelila čašu... (VIDEO)