PUTINOVA TRI ZAHTEVA ZA UKRAJINCE: Ruski predsednik Kijevu isporučio uslove za pomirenje dveju strana, u Donbasu odjekivale eksplozije

Branko Vlahović - stalni dopisnik iz Moskve

23. 02. 2022. u 20:31

RUSKI predsednik Vladimir Putin postavio je rukovodstvu u Kijevu tri uslova za pomirenje dveju strana. Svom ukrajinskom kolegi i imenjaku Zelenskom predložio je da prizna da je Krim ruska teritorija, da odustane od traženja ulaska u NATO i da izvrši demilitarizaciju Ukrajine.

ПУТИНОВА ТРИ ЗАХТЕВА ЗА УКРАЈИНЦЕ: Руски председник Кијеву испоручио услове за помирење двеју   страна, у Донбасу одјекивале експлозије

Ruska oklopna vozila na voznoj stanici u Rostovu / Foto EPA

Ova tri Putinova zahteva Ukrajinci su nazvali ultimatumom. Njihov premijer Denis Šmigalj je odgovorio da ne nameravaju da priznaju pripajanje Krima Rusiji, a takođe i da ne odustaju od ulaska u NATO. Ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba tvrdi da u Kijevu imaju dva plana oko rešenja sadašnje situacije. Plan A podrazumeva da se Rusija zaustavi diplomatskim putem. Po planu B ukrajinska armija i narod boriće se za svako selo, za svaku kuću. Kuleba je nazvao priznavanje Donjecke i Luganske oblasti "apsurdom".

I dok se tenzije u Donbasu približavaju tački ključanja, diplomatska zima između SAD i Rusije već je počela tako što je definitivno otkazan dogovoreni susret američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova. Bilo je planirano da oni razgovaraju u Ženevi i između ostalog pripreme samit dva svoja predsednika, ali posle odluke ruskog rukovodstva da prizna Donjecku i Lugansku narodnu republiku, izvesno je da će duže vreme vladati ćutnja među liderima dve najmoćnije države.

Sada se može očekivati intenziviranje medijskog propagandnog rata i međusobno optuživanje. Već su objavljene sankcije SAD prema ruskim političarima i biznismenima. Uz to, prvi put uvode se sankcije jednom broju ruskih novinara, pa je na toj listi i glavna urednica "Rusije danas" Margarita Simonjan. Pod sankcijama je i Marija Zaharova, portparolka Ministarstva spoljnih poslova. Svima će biti blokirani računi u zapadnim bankama, ako ih imaju, kao i nekretnine, a biće im zabranjen i ulaz u zemlje zapadne Evrope kao i SAD.

Kijev je u sredu pozvao Zapad da uvede dodatne sankcije Rusiji koje će biti usmerene na ekonomiju i uži krug ruskog predsednika Putina, dok je rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo da će Moskva ponuditi snažan odgovor na američke sankcije.

- Ne treba da postoji sumnja, sankcije će naići na snažan odgovor, ne nužno simetričan, ali odmeren i osetljiv po američku stranu - navodi se u saopštenju.

Mada je očigledno u velikom šoku, predsednik Ukrajine Zelenski nastoji da smiruje situaciju u zemlji ubeđujući narod da se nije ništa dramatično dogodilo. On je istakao da njegova zemlja želi bezbednosne garancije od Rusije kao korak ka okončanju konflikta.

- Verujem da Rusija treba da bude među onim zemljama koje daju jasne bezbednosne garancije. Mnogo puta sam predlagao da predsednik Rusije sedne za pregovarački sto - poručio je Zelenski.

Predsednik Zelenski sa ukrajinskim vojnicima u Marijupolju / Foto AP

Ukrajinski lider je kazao i da zasad nema razloga za opštu mobilizaciju stanovništva, jedino će biti pozvani rezervisti da se pridruže regularnoj armiji. Ali, sekretar Nacionalnog saveta za bezbednost i odbranu Oleksej Danilov rekao je da je Savet podržao uvođenje vanrednog stanja, i da je odluka sada na Vrhovnoj radi (parlament). Vanredno stanje bi se odnosilo na celu teritoriju Ukrajine, izuzev Luganska i Donjecka. Takođe, Skupština namerava da donese odluku o zatvaranju graničnih prelaza sa Rusijom i Belorusijom. Zbog toga se pozivaju svi građani Ukrajine da se vrate iz te dve susedne zemlje. Istovremeno, rusko Ministarstvo spoljnih poslova je odlučilo da povuče svoje diplomate i njihove porodice iz Ukrajine.

Dok traje diplomatsko nadvlačenje konopca, u Donjecku i Lugansku u sredu su odjekivale eksplozije. Ukrajinska vojska saopštila je da je jedan vojnik ubijen, a šestorica ranjena u granatiranju koje su izvele, kako tvrde, proruske snage na istoku Ukrajine. I to sve uoči zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

PUTIN: O BEZBEDNOSTI RUSIJE SE NE PREGOVARA

MOSKVA je spremna za otvoren i pošten dijalog u međunarodnim odnosima i diplomatsko rešenje najkomplikovanijih pitanja, ali se o interesima i bezbednosti Rusije ne može pregovarati, poručio je u sredu predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin u obraćanju povodom Dana branilaca otadžbine.

- Obezbeđivanje odbrambenog kapaciteta naše zemlje ostaje prioritet države, a oružane snage služe kao garancija nacionalne bezbednosti, mirnog života naših građana, stabilnog, postepenog razvoja Rusije - istakao je Putin u televizijskom govoru.

On je ukazao na kompleksnu međunarodnu situaciju i bezbednosne izazove za Rusiju, "poput destabilizacije sistema kontrole naoružanja ili vojnih aktivnosti NATO" i naglasio da je "poziv Rusije da se stvori sistem jednake i nedeljive bezbednosti koji bi štitio sve zemlje ostao bez odgovora".

- Naša zemlja je uvek otvorena za direktan i iskren dijalog i traženje diplomatskih rešenja za najkomplikovanija pitanja, ali moram da ponovim da su interesi Rusije i bezbednost njenih građana bezuslovni.

Ruski predsednik je rekao i da će Moskva iz tog razloga "nastaviti da razvija i unapređuje vojsku i flotu i povećava njihovu efikasnost".amerika UVELa NOVE SANKCIJE RUSKIM INSTITUCIJAMA I ELITI, onemogućen pristup zapadnim finansijama

BAJDEN: RAMPA ZA BEZBEDNjAKE I DIREKTORE, RUSKU CENTRALNU BANKU

AMERIČKI predsednik Džozef Bajden je, posle objavljivanja da su SAD uvele novu rundu sankcija Rusiji, zbog poteza Moskve u istočnoj Ukrajini, poručio da je cilj da se ruskim vlastima onemogući pristup zapadnim finansijama.

- Odsekli smo rusku vladu od zapadnog finansiranja - rekao je Bajden, koji je događaje u Donbasu ocenio kao početak ruske invazije na Ukrajinu.

Ovaj potez američke administracije uključuje sankcije na ruski spoljni dug, što znači da Moskva više ne može da prikuplja novac za svoje državno finansiranje od zapadnih finansijskih institucija. Amerikanci merama kažnjavaju i visokorangiranu "elitu" iz Rusije.

- Oni dele koruptivne dobitke politike Kremlja, pa treba da dele i patnju - poručio je Bajden.

Vašington je uveo sankcije direktoru Federalne službe bezbednosti Rusije Aleksandru Bortnikovu i njegovom sinu Denisu, prvom zameniku šefa kabineta u Kremlju Sergeju Kirilenku i njegovom sinu Vladimiru, glavnom izvršnom direktoru Promsvjazbanke (PMB) Petru Fradkovu, kao i njihovim rođacima, saopštila je američka administracija.

Sankcije koje se odnose na PMB uključuju i 17 njenih filijala, među kojima su finansijska i tehnološka preduzeća. Pod novim sankcijama su i Ruska centralna banka, Ministarstvo finansija i Ruski nacionalni fond (NVF), prema Ministarstvu finansija SAD, navodi TASS.

SAD su već ranije zabranile američkim kompanijama da posluju sa ukrajinskim regionima Donjecka i Luganska pod kontrolom pobunjenika. Velika Britanija je takođe najavila nove sankcije ruskim bankama i pojedincima. (I. S.)

Ukrajinci "precrtali" Rusiju / Foto AP

SPREČEN NAPAD NA CRKVU

RUSKA Federalna služba bezbednosti (FSB) sprečila je teroristički napad na pravoslavnu crkvu na Krimu. U saopštenju se navodi da su atak pripremale pristalice ukrajinske ekstremističke organizacije "Desni sektor". Uhapšeno je šest ruskih državljana, pristalica "Sektora". Saopšteno je i da su se oni pripremali da aktiviraju improvizovanu eksplozivnu napravu na jednoj od pravoslavnih crkava.

MOGU DA NAPRAVE ATOMSKU BOMBU

RUSKI predsednik Putin smatra da Kijev može da napravi atomsku bombu i da zato treba biti na oprezu:

- Ukrajini za izradu atomske bombe treba sistem za obogaćivanje uranijuma, ali to je pitanje tehnike. To za njih nije nerešiv problem. Što se tiče raketa koje bi nosile atomsku glavu, Ukrajina ima staru sovjetsku raketu "točka-U" čiji je domet 110 kilometara, ali se može povećati na 300 do 500 kilometara i tada bi se Moskva našla u opasnosti. Ukrajinski koncern "Južmaš" je i ranije pravio interkontinentalne rakete, pa bi to mogao da napravi i ubuduće.

EU: PAKET PROTIV 351 DEPUTATA DUME I 27 POJEDINACA

ŠEFOVI diplomatija država članica EU odobrili su u sredu prvi paket sankcija protiv Rusije i oblasti Donjeck i Lugansk, pošto je isti komplet restrikcija prethodnog dana potpisao Savet ministara spoljnih poslova.

U sredu pre podne pokrenut je pisani postupak, s kojim će odluka biti konačno usvojena, objavilo je francusko predsedništvo Savetom EU. Paket sankcija obuhvata 351 predstavnika ruske Dume i 27 pojedinaca i entiteta umešanih u "nezakonito priznanje otcepljenih ukrajinskih regiona" odnosno onih koji su ih finansirali, imali ulogu u invaziji i destabilizaciji i vodili rat dezinformacijama protiv Ukrajine, uključujući i trgovinske sankcije protiv Donjecka i Luganska.

Zvaničnici EU naglašavaju da su u ovom slučaju, koji karakterišu kao nastavak podrivanja ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta od strane Rusije i kao kršenje međunarodnog prava, delovali brzo i jedinstveno na usvajanju snakcija koje će zaboleti Rusiju.

U Briselu dodaju i da je u pitanju prvi paket sankcija, a da su EU i njeni međunaroni partneri spremni za uvođenje novih mera protiv Moksve, u zavisnosti od razvoja situacije na terenu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (3)

UČINIĆEMO SVE DA SE KAO ZEMLJA UZDIGNEMO POSLE OVOG UŽASA Vučić položio cveće u školi Vladislav Ribnikar (FOTO)