NEMA GA NIGDE SEM NA TARI: Vižljasti i crvenih krila kojima ne lete – Pančićev skakavac je svetski raritet

Novosti online

21. 06. 2022. u 23:53

PANČIĆEVA omorika je najčuveniji stanovnik Tare. Preživela je ledeno doba i sačuvala odlike dalekih predaka iz tercijara.

НЕМА ГА НИГДЕ СЕМ НА ТАРИ: Вижљасти и црвених крила којима не лете – Панчићев скакавац је светски раритет

Foto: Printskrin RTS

Njen pandan, u životinjskom svetu je Pančićev skakavac, ali za njega tek retki znaju. Svetski je raritet i nema ga nigde osim na Tari.

U njihovom genetskom zapisu krije se tajna stara milionima godina. Toliko su se dugo generacije ovih skakavaca smenjivale na Tari, a posle svih katastrofa i klimatskih izazova, tokom kojih su izumrli njihovi ostali srodnici. Tara je jedino mesto u svetu gde se može pronaći ova retka i ugrožena životinjska vrsta.

- To je jedan od endemita, endemična vrsta, koja je možda i najznačajnija u Srbiji i jedna od interesantnijih u Evropi. Mužjak je vižljast, ima tu karakterističnu koničnu glavu, antene su plavičaste. Ženke su potpuno drugačije forme, masivnije, i ono što je interesantno, to ima nekakve veze sa njihovom komunikacijom, krila su im redukovana, crvene boje i ne služe letenju - objašnjava Ivo Karaman, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu.

Opis nove vrste skakavca, Josif Pančić je dao u Beču 1882. godine. Pronašao ga je godinu ranije, u okolini Mokre gore, a kasniji pokušaji da se ova vrsta locira bili su bezuspešni, sve do šezdesetih godina prošlog veka, kada je utvrđeno da ih ima na Kaluđerskim Barama, na Tari.

- Ono što daje karakteristike Tari, odnosno čemu Tara duguje bogatstvo svoje flore i faune, jesu ti kanjoni i klisure koji su ispresecali krečnjački masiv, i upravo se u tim kanjonima i klisurama očuvala specifična mikroklima, odnosno mnoge vrste su našle tu sklonište od promena vremenskih prilika tokom miliona godina koji su iza nas - rekao je Ranko Milanović iz Nacionalnog parka Tara.

Populacije ovih skakavaca su uglavnom malobrojne, ranjive i pod stalnim su nadzorom zaštitara Nacionalnog parka, koji godinama sarađuju i sa Departmanom za biologiju novosadskog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Današnji potomci ove prastare familije žive u okviru reliktnih vlažnih šuma crnog bora i crnjuše srednjeg toka reke Drine, na vrlo uskom prostoru: javljaju se mozaično na oko 10 kvadratnih kilometara.

Među četiri izuzetno retke biljne i životinjske vrste kojima je Srbija dom, dve su na Tari –Pančićeva omorika i Pančićev skakavac, i kada se shvati šta ih je tu zaklonilo i sačuvalo, onda su jasne i granice i odgovornost koje čovek pred sebom mora postaviti, da bi prirodi bio prijatelj.

(RTS)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ŠOKANTNE PROMENE: Zaboravite tenis kakav ste znali, biće dibidus drugačiji! Evo kako će se ubuduće odvijati