PISAO KAO ŠTO NIJE ĆUTAO: Šta je veliki pesnik i satiričar Brana Crnčević napisao u svom poslednjem tekstu pred smrt
Brana Crnčević
18. 04. 2021. u 09:36
"ČUO sam da će sutra biti bolje, a ja baš sutra neću biti ovde". Ovo je svojevremeno napisao Brana Crnčević (1933-2011.) od čijeg je odlaska prošla decenija, a 55 godina od objavljivanja njegove jedine, neponovljive antologijske knjige aforizama "Govori kao što ćutiš". Brana je pisao kao što nije ćutao.
Pisao je i priče i pesme za decu, komedije, poeziju,satirične priče, romane, kolumne... i čega god se njegovo pero dotaknulo sve je vrcalo od duha i duševnosti i magnetski privlačilo čitaoce. A njegov prijatelj Gojko Đogo ponajviše ga je zapamtio kao predsednika Matice iseljenika Srbije:
"Nekim čudom je obavljao i ono što niko drugi nije mogao, otvarao vrata koja ni ministru nisu otvarana, "otimao" od države, sponzora i dobrotvora, i delio ojađenom narodu."
Poslednji tekst Brana Crnčević je napisao za nedeljnik "Pečat", pod naslovom "Pismo Miloradu Vučeliću ili Jadi srpskog ekumenizma".
Tekst, objavljen te 2011. godine, kao uvodnik u ovom nedeljniku, objavljujemo u celosti.
DRAGI prijatelju Vučela,
Devetnaestog novembra 2009. godine, na poslednji službeni dan žalosti zbog upokojenja patrijarha srpskog gospodina Pavla, gledajući arhijerejsku liturgiju, zapisao sam:
Divio sam se i još se divim Njegovoj veri i trpeljivosti, valjda ga je Bog zbog toga i izabrao da bude poglavar Srpske pravoslavne crkve u vreme nadmeno i bestidno. Ne sumnjam u Njegovu Svetost i njegovo svetiteljstvo koje će i Bog i vernici radosno prihvatiti. Sumnjam u sebe i vas, prijatelji. Viđao sam Svetog i razgovarao sa Njim. Nisam dostojan da opišem te susrete. Pitam se i pitam vas: hoće li Njegovo stado brzo pozobati pouke svog velikog Pastira i nastaviti po svome, pretvarajući nadu Svetoga u svoje beznađe?
Odavno nas đavo muči svojim naukom da su nam dve Srbije pisane i da oni koji se odreknu jedne Srbije neće pogrešiti. Uprkos svemu, Sveti nikoga nije prokleo, a imao je koga. Niko nije ostao bez Njegovog oproštaja, čak ni oni koji oproštaj nisu zaslužili. On je bio naš štit. Bog je bio s njim, a on je bio s nama. Gledam narod pravoslavni kako prilazi njegovoj ruci, hvata me tuga i muči jeretička pomisao, neka bi Bog dao da grešan, grešim pitajući sebe i vas: da li se to mi opraštamo sa Svetejšim ili jedni s drugima, i Srbijom?
Sve velike smrti razmeđica su između onog što je bilo i onoga što će biti.
Smrt Josipa Broza najavila je rastanak Srbije sa Jugoslavijom.
Miloševićev odlazak u Hag i smrt označavaju kraj kakve-takve nezavisnosti Srbije.
Smrt Zorana Đinđića ubrzala je pristanak Srbije na sve.
Upokojenje Sv. Pavla opisuje nas kao pravoslavne siročiće koji će, sad kad nema Velikog pastira, biti gurnuti u mutne ekumenističke vode iz kojih više nikada neće isplivati na svoju čistu pravoslavnu obalu.
"PEČAT" često piše o poraznom višestranačkom jednoumlju koje će, bude li potrajalo, uništiti sve što je na putu strašnog, (darvinističkog!) razumevanja kapitalizma.
Višestranačko jednoumlje pokazalo se opasnijim i od Brozovog partijskog jednoumlja i od višestranačkog bezumlja uništenog u ratovima na tlu bivše Jugoslavije.
Posle "petooktobarske" ispostavilo se da u Srbiji među liderima puča, revolucije, izborne pobede, ili "iznuđene" Nato intervencije, (kako vam drago!) ima previše ljudi zaslužnih za sve ovo, ma šta to bilo. Ispostavilo se da je lako rasporediti krivicu na druge, daleko je teže podeliti zasluge za obaranje režima. Svi su demokratorski lideri manje-više oborili Slobu, ali ko ga je oborio više, a ko manje? Ako je Sloba izgubio na izborima najviše ga je oborio Vojislav Koštunica, ali ako je, kao što danas Koštuničini protivnici tvrde, Koštunica izdao "petooktobarsku", onda njegova pobeda na izborima nije važna. Šta su nekakvi izbori u poređenju sa revolucijom? Šta da se radi ako je u pitanju puč? Do sada nijedna politička stranka nije preuzela odgovornost za puč. To nije zgodno. Pučisti bi morali da priznaju svakojake mračne veze sa spoljnim silama koje su ih vodile prema puču. Nije li ugodnije biti revolucionar!?
MINISTARSTVO odbrane Rusije predložilo je ažuriranje koordinata, odnosno promenu državne granice u oblasti Baltičkog mora, kako proizilazi iz nacrta pravnog akta objavljenog na portalu pravnih informacija, prenosi RIA Novosti.
ISTORIJA Sovjetskog Saveza, svetske supersile 20. veka, upamtila je brojne heroje, borce, oficire koji su svojim junaštvom i rezultatima zadivili svet. U periodu kada se SSSR tek stvarao i uzdizao, značajan pomena bio je i doprinos jednog Srbina, Danila Srdića (1896-1937), prvog i jedinog Srbina koji je bio general Crvene armije. Ovo je njegova priča.
Žudeli su ljubitelji tenisa da ponovo gledaju teniski derbi Novak Đoković - Endi Marej, ali od toga neće biti ništa. Bar ne ove sedmice na turniru ATP Ženeva open. Na Rolan Garosu? Možda. Ali, pred taj, predstojeći grend slem, koji počinje u sedmici pred nama, desila se jedna zanimljiva stvar.
U SRPSKOM narodnom pozorištu u Novom Sadu počeo je rad na novoj dramskoj predstavi "Balkanska lepotica" , po motivima istoimenog romana Lasla Vegela a u režiji Andraša Urbana.
Nušićevi dani“ u Smederevu završavaju se večeras svečanom dodelom nagrada za najbolji pozorišni komad po oceni žirija i publike, najbolje glumačko ostvarenje , kao i najvažnije festivalske nagrade za životno delo glumcu komičaru, koja nosi Nušićevo ime, a čiji je laureat ove godine dramski umetnik Zoran Cvijanović.
NARODNO pozorište „Sterija“ iz Vršca gostovalo je u Bitef teatru sa duodramom Radomira Putnika „Poslednji trenuci kralja Aleksandra i kraljice Drage“, u režiji Snežane Udicki.
KAMERNA retrospektivna izložba, Milana Trenca - "Od Maljčika do Noći u muzeju", koja će biti otvorena u četvrtak 23. maj u 19 časova u galeriji Centra za grafiku i vizuelna istraživanja "Akademija" Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu sumira nastojanja autora da ogoli propagandnu manipulativnu poruku bilo da ona dolazi sa istoka, bilo sa zapada.
U REŽIJI Đorđa Nešovića u zrenjaninskom NP "Toša Jovanović" sve je spremno za novi naslov na repertoaru kuće: premijera predstave "Efekat", rađena po komadu britanske autorke Lusi Prebl, premijerno će biti izvedena 24.maja na Sceni "Todor Manojlović".
Komentari (1)