ITALIJANI SLAVE CRNJANSKOG: U malom mestu San Vito al Taljamento nedavno otvorena stalna izložba posvećena srpskom piscu
Sećam se samo da je bila/ nevina i tanka,/ i da joj je kosa bila/ topla, kao crna svila,/ u nedrima golim!
San Vito al Taljamento / Foto Vikipedija
Nežnu ljubavnu pesmu "Priča" u petnaest kratkih redova ispod kojih stoji zapisano "San Vito al Taljamento, 1918", pročitao je jednog dana lokalni bibliotekar i veliki kulturni entuzijasta Anđelo Batela - i predložio gradonačelniku tog mesta da se u neiskorišćenoj staklenoj bašti na vrhu palate "Altan - Rota" (u kojoj je stalna muzejska postavka "O bunkeru i o ružama") napravi i stalna izložba posvećena Milošu Crnjanskom.
U regionu, Furlanija - Julijska krajina, Crnjanski se 1918. "našao greškom bečke vojne komande, u redovima austrougarske vojske i u San Vito al Taljamento".
To je istorija, to je prošlost. Sadašnjost je mnogo lepša. "Duša kulture San Vita", Batela, gradonačelniku Antoniju di Bišeljeu izneo je ideju da se napravi dvostruki omaž: Crnjanskom kao velikanu srpske kulture koji je veći broj knjiga posvetio Italiji, i Renatu Seri, značajnom piscu i književnom kritičaru iz Romanje koji je takođe boravio u San Vitu za vreme rata i tamo ostavio pisana svedočenja. U staklenoj dvorani posetilac će naći seriju panela koji ilustruju životne etape i misli dvojice pesnika.
Stalna postavka, odlukom gradonačelnika otvorena 4. novembra, na Dan nacionalnog jedinstva i Dan oružanih snaga Italije, ima i didaktički cilj - da školarcima predstavi temu "Putevi Prvog svetskog rata" približivši im ta istorijska zbivanja, i to kroz prikazivanje života dva velika pesnika. Kontekst postavke rekonstruiše klimu tamošnje zajednice, političku i kulturnu, u vreme Prvog svetskog rata, a San Vito al Taljamento istinska je duša kulture Furlanije - prepuna ljubavi za istoriju, umetnost i tradiciju.
- Miloš Crnjanski živi u San Vitu, možda sanja jednu ljubavnu istoriju, sadržanu u njegovim nezaboravnim stihovima - reči su sa otvaranja stalne postavke.
Tamo gde je naš velikan u večerima ispisivao svoje nežne rime i "možda sanjao ljubav", tamo se vratio, u Furlaniju, u San Vito al Taljamento, nakon što je svetom proputovao, zapisivao, ispisivao svoju emociju, u svojim delima ostavio ispisanu ljubav prema Italiji koju je beskrajno voleo. Ostavio ju je za vekove potomcima i zaljubljenicima u lepu reč, u lep stih, u emociju koja se dosegne čitajući njegova velika dela, među kojima su i "Ljubav u Toskani", jedinstvena studija "Knjiga o Mikelanđelu", "Kod Hiperborejaca" sa sećanjem na život u Rimu (u ulozi diplomate do izbijanja Drugog svetskog rata) i nezaboravnim pitanjem "Kuda li ću ja otići kad odem iz Rima?".
Pomoć iz otadžbine
NAVODEĆI imena svih učesnika ovog projekta, italijanski mediji posebno odaju priznanje i onima iz Srbije, koji su ga izneli na svetlost dana. Andrijana Ružić iz Narodne biblioteke Srbije u kojoj se čuva legat Crnjanskog, prevela je pesmu "Priča" na italijanski jezik i odabrala fotografije, uz pomoć Dušana Nikodijevića, a iz piščevog perioda iz Prvog svetskog rata u saradnji sa Milom Lomparom, predsednikom Fondacije "Crnjanski" i Milevom Petrović iz iste Fondacije. Grafika i oprema rađene su u saradnji sa Zadužbinom Miloša Crnjanskog u Beogradu i Narodnom bibliotekom Srbije.
MEDVEDEV BRUTALNO ZAPRETIO UKRAJINI, FRANCUSKOJ I BRITANIJI: Rusija bi morala odgovoriti nuklearnim udarom
ZAMENIK predsednika ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev zapretio je da bi Rusija mogla upotrebiti taktičko nuklearno oružje protiv Ukrajine, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva ukoliko bi Pariz i London Kijevu pružili nuklearnu tehnologiju.
24. 02. 2026. u 13:45
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
"NEMA KO DA NASEČE DRVA": Rusko selo izgubilo skoro sve muškarce u ratu u Ukrajini
U RIBARSKOM selu Sedanka, na ruskom dalekom istoku, svakodnevni život je bio težak i pre rata u Ukrajini. Većina kuća nema osnovnu infrastrukturu, kao što su voda, unutrašnji toaleti ili centralno grejanje, iako zimske temperature često padnu i na -10 stepeni Celzijusa.
24. 02. 2026. u 09:43
Komentari (0)