FILM JE POSTAO BIZNIS, A NE UMETNOST: Miloš Avramović o "Južnom vetru" i političkoj korektnosti

Ana Popadić

17. 11. 2020. u 14:19

U OVOM trenutku ne mogu ništa konkretno da otkrijem oko "Južnog vetra 2", ali sam siguran da će za publiku biti mnogo iznenađenja.

ФИЛМ ЈЕ ПОСТАО БИЗНИС, А НЕ УМЕТНОСТ: Милош Аврамовић о Јужном ветру и политичкој коректности

Foto N. Miščević

Možda im se neka neće dopasti - kaže, za "Novosti", Miloš Avramović, reditelj i koscenarista hit filma "Južni vetar" i njegovog dugoočekivanog nastavka čije je snimanje nedavno završeno.

Pred Avramovićem i ekipom je velika odgovornost, jer je prvi deo "Južnog vetra" bio najgledaniji film u Srbiji u prethodnoj deceniji i film koji su obeležile spektakularne akcione scene.

- Kada radim na nekom projektu, uvek imam isti pristup, dajem svoj maksimum, ne kalkulišem, a ispalo je da se u slučaju "Južnog vetra" ono što je mene zanimalo i inspirisalo, poklopilo sa ukusom publike. Nadam se da će tako i da ostane - kaže reditelj i nastavlja. - Mi smo zacrtali da u svakom nastavku moramo da odemo dalje, da prebacimo neku lestvicu koju smo sami postavili. "Južni vetar 2 - Ubrzanje" će svakako obilovati uzbudljivim akcionim scenama, ali nisu samo akcione scene nešto što je obeležilo ovaj serijal, već i zanimljivi likovi, dobra priča, dobra gluma, tako da se uvek trudimo da i u tom smislu idemo napred.

"Južni vetar", Foto promo

Na pitanje šta je naučio snimajući prvi deo, odnosno, koje greške neće više ponoviti, Miloš odgovara:

- Miša Radivojević nam je još na fakultetu rekao nešto što mi se urezalo u sećanje - velika istina i mala tajna je putokaz ka rediteljskoj zrelosti. Miša nam je otkrio da je stvaranje filma redak oblik borbe gde možete da izgubite svaku bitku, a da na kraju dobijete rat. Možete da zabrljate bukvalno svaku scenu, da je ne snimite kako ste zamislili, ali da na kraju dobijete dobar film. Na filmu postoji samo nekoliko stvari oko kojih možete da napravite velike greške, a to se dešava pre početka snimanja. To je izbor saradnika i glumaca, a opet, ni tu ne možete da budete 100 odsto sigurni da ste napravili stvarno veliku grešku sve do same premijere. Ako je kraj dobar, onda je sve dobro.

Nastavak "Južnog vetra" sniman je u uslovima epidemije. Šta je bilo najteže?

- Ne bih izdvojio ništa konkretno. To je generalno stres i neka strepnja. Konstantno preispitivanje da li smo uradili sve što je u našoj moći da sprečimo da se neko zarazi. Bio je veliki rizik ući u to snimanje koje je bilo i skupo i komplikovano, ali sreća prati hrabre. Niko od članova ekipe tokom procesa snimanja nije zaražen.

Premijera na proleće?

IMPRESIVNA gledanost prvog dela filma ima posebnu težinu danas kada se publika širom sveta teško i sporo vraća u bioskope. Kako planirati premijeru u takvim okolnostima?

- Veoma teško. Nama je već sada jasno da od nas veoma malo zavisi, što nam teško pada, jer smo i mi nestrpljivi, i jedva čekamo da podelimo film sa publikom. Ali, pratimo situaciju i nadamo se nekom čudu koje bi okončalo ovu epidemiju i stvorilo okolnosti da se već na proleće radujemo sa publikom.

Avramović je najavio da se u nastavku filma i serije očekuje više ženskih likova. Pitamo ga da li je to njegov "odgovor" na političku korektnost koju odnedavno zahteva Američka filmska akademija?

- Ne. Nikako. To me ne zanima. Na te zamerke sam odgovorio da mi je iskreno žao što nismo bili u prilici da razvijamo više ženskih likova. Politička korektnost i pravila mi nikada nisu bile bitne, i tako će da ostane. Jednostavno smo se držali neke davno postavljene priče koja je bila previše brza za uvođenje dodatnih likova. Meni je "Južni vetar" saga idealna i izuzetno inspirativna za razvijanje ženskih likova, tako da u drugoj sezoni TV serije očekujte ženske likove koji će se dugo pamtiti. Mislim da se umetnost sa jedne, i pravila, procenti, i politička korektnost sa druge strane, međusobno isključuju. Pravila i uslovi generalno nisu dobri jer umetniku ograničavaju slobodu izražavanja. Jednostavno, za mene je to jedan elegantan oblik cenzure.

Po mišljenju Avramovića, producenti, a za njima i autori, sve više počinju da kalkulišu, razmišljaju kako da "spakuju" film, zatvore budžet, a sve manje o tome šta su nekada davno, na početku, hteli da podele sa publikom.

- Skoro 90 odsto svetske kinematografije su preuzele birokrate kojima komanduje biznis, politika, statistika i ti ljudi realno ne vole film, jednostavno ih ne zanima kao publiku. Kada čitam propozicije za razne konkurse, fondove, festivale, imam utisak da učestvujem na tenderu za korporacije, a ne u stvaranju umetničkog dela.

Miloš pojašnjava da to ne znači da neće biti dobrih filmova, ali će oni da se svedu na incidente.

- U vreme kada nije bilo takvih pravila, zaista smo imali i čitav žanr, kao što je vestern, koji je, uz izuzetke, bio izuzetno uvredljiv za manjine. Ali, taj oblik vesterna je prirodnim putem iskorenjen. U to vreme su nastali i najznačajniji filmovi za rodnu, etničku, manjinsku ravnopravnost. Ti filmovi su menjali realnost i imali ogroman uticaj na publiku i istoriju kinematografije, a sada dolazimo u obrnutu situaciju. Imaćemo šablonski film, štancovanje sadržaja koji nikog neće da uvrede i uznemire, a koje će svi da zaborave čim izađu iz sale...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

POLICIJA BLOKIRA PRILAZ: Stigao bager u dvorište kuće gde je nestala mala Danka (FOTO/VIDEO)