STARST, ZANOS, OČAJ I SUZE: U Muzeju Narodnog pozorišta od sutra izložba o Pučinijevim heroinama
IZLOŽBOM "Pučinijeve heroine na sceni Narodnog pozorišta" autora Dragana Stevovića, sutra u 18 časova, u Muzeju nacionalnog teatra obeležiće se vek od smrti slavnog italijanskog kompozitora Đakoma Pučinija (1858-1924).
foto M. Krstić/Arhiva MPUS
Postavka je posvećena glavnim ženskim likovima u njegovim delima, od 1920. godine do danas, u kojima su se pojavljivale najveće dive naše scene.
- Moja prva ideja bila je da napravim izložbu "Pučinijeva dela na sceni Narodnog pozorišta". Ali, ubrzo sam shvatio da tako zahtevan posao prevazilazi prostor Muzeja - kaže Dragan Stevović. - U tih sto godina, skoro sva Pučinijeva dela, odigrana su u Narodnom pozorištu. Najizvođenija i najdugovečnije su "Madam Baterflaj" (od početka operske scene), "Toska", "Boemi" - sa premijerama i premijernim obnovama. Kuriozitet je da je, na primer, "Toska" od 1945. do 1995. bila na repertoaru kuće, i to sve kao jedna predstava! Akteri su se u međuvremenu smenjivali, ali je potpis reditelja, Branka Pomorišca, ostao isti.
foto Arhiva Narodnog pozorišta
Tek posle pola veka, objašnjava naš sagovornik, bila je nova postavka, potom 2005, a sledeća 2014. godine.
- Inače, prvi put se "Toska" na programu pojavila tokom rata, 1942. godine. Slično je i sa "Madem Baterflaj": beogradska publika premijerno je videla slavni naslov 1945, u tom rediteljskom čitanju ostao je naredne četiri decenije, da bi 1985. novu predstavu postavio na scenu Dejan Miladinović, u čijoj režiji se izvodi do naših dana.
foto M.Krstić/ Arfiva MPUS
Pripremajući izložbu, Stevović se odlučio samo za glavne uloge iz Pučinijevih opera, pa su se na njoj našle tako i Mimi i Mizeta, dva dominantna lika u "Boemima":
- Kada je o drugim operama reč, uglavnom se radi o naslovnim ulogama: Toska, Baterflaj(Ćo-Ćo San), Manon Lesko, Sestra Anđelika. Prošao sam kroz sve arhive i materijale od 1920. do 2025, uz veliku pomoć Muzeja pozorišne umetnosti Srbije i arhiva naše kuće. Posetioci će od sutra moći da vide kostim Toske koji nam je ustupila Radmila Bakočević ( u kojem je nastupala i u Milanskoj skali), kapicu Mimi i sveću s kojom ulazi u prvom činu, kao i neke druge rekvizite. Postavka obuhvata fotografije i plakate s premijera, a posvećena je samo stalnim članicama Narodnog pozorišta. Dakle, među njima nema gošći koje su nastupale u Pučinijevim operama, što bi moglo da predstavlja posebnu izložbu.
foto Arhiva narodnog pozorišta
Autor "Pučinijevih heroina" podseća da se sve njegove opere izdvajaju izuzetnom emocionalnom snagom, slikovitom muzikom i dubokom psihološkom karakterizacijom likova:
- Kao veličanstveni slikar ljudskih osećanja, spajajući duboku emocionalnost, melodijsku lepotu i dramatičnu ekspresivnost, preplitao je u svojim delima ljubavnu strast, nežnost, zanos, očaj i suze.
Labudova pesma - "Turandot"
VELIKI kompozitor rođen je 22. decembra 1858. godine u Luki, malom gradu Toskane. Završio je Konzervatorijum u Milanu, kod Bacinija i Ponkijelija, proslavljenog kompozitora "Đokonde". Sa velikim smislom za operski teatar, Pučini se posvetio isključivo operskoj kompoziciji. Posle prvih pokušaja ("Vili" 1884, "Edgar" 1889) i prvih većih uspeha ("Manon Lesko" 1893), on stiče svetsku slavu svojim najznačajnijim i najpopularnijim delima: "Boemi", "Toska" i "Madam Baterflaj". Zatim slede "Devojka sa Zapada", "Lastavica" , "Triptih" ("Plašt", "Sestra Anđelika", "Đani Skiki" ) i, najzad, njegova labudova pesma - "Turandot" (izvedena 1926. godine).
Preporučujemo
42. NUŠIĆEVI DANI U SMEDEREVU: Nušićeva nagrada za životno delo Tanji Bošković
16. 12. 2025. u 10:09
FICO ZAGRMEO: Ono što Brisel radi Srbiji nema nikakve veze sa zdravim razumom!
PREMIJER Slovačke Robert Fico izjavio je danas da će na samitu EU - Zapadni Balkan govoriti u korist Srbije, kao i da ono što EU radi Srbiji nema veze sa zdravim razumom i da je kažnjavaju zbog njenih suverenih stavova.
17. 12. 2025. u 15:34
"SRBE SU RASTRGLI, RASTRGLI SU JEDAN NAROD" Putin žestoko udario po Evropi: Tamo nema civilizacije, samo degradacije!
ISPOSTAVILO se da na Zapadu nema nikakve civilizacije, već samo kontinuirana degradacija, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na proširenom kolegijumu Ministarstva odbrane Rusije.
17. 12. 2025. u 13:13
MIMU ZAUSTAVILA POLICIJA: Iznenadilo ih je ono što su zatekli u kolima
NAKON što ih je zaustavila policija, prizor u kolima ih je iznenadio...
17. 12. 2025. u 10:09
Komentari (0)