OD "ABE" I ZAPE DO "IDOLA": Rok fotografije Hajsberta Hanekrota i Goranke Matić u Galeriji DOTS

М.Краљ

20. 02. 2024. u 17:48

FOTOGRAFIJE na kojima su zabeleženi neki od istorijskih trenutaka domaće i svetske rok scene sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka čine izložbu "HEROES: Hajsbert Hanekrot i Goranka Matić", koja će biti otvorena u Galeriji DOTS na Donjem Dorćolu, 29. februara u 19 časova.

ОД АБЕ И ЗАПЕ ДО ИДОЛА: Рок фотографије  Хајсберта Ханекрота и Горанке Матић у Галерији ДОТС

Goranka Matić, koncert grupe "Film" na Kalemegdanu,Foto Galerija Dots

Tako će se na jednom mestu ispreplitati portreti Dejvida Bouvija, Mika Džegera i članova "Rolingstonsa", Fredija Merkjurija, Peti Smit, koje je uradio holandski fotograf, sa snimcima sa koncerata "Idola", EKV, "Električnog orgazma" i ostalih grupa sa prostora bivše Jugoslavije koje je ovekovečila Matićeva.

Foto Galerija Dots

Darko Rundek, Goranke Matić

Kustoskinje izložbe su Mirjana Dušić i Ljuba Jovićević, dok je za dizajn izložbe i kataloga zadužena Isidora M. Nikolić. Autor teksta u katalogu Snežana Golubović oživljavajući vreme kada se probudila jugoslovensa scena sa novim talasom, prisetila se i kako je Goranka Matić bila neodvojivi deo tadašnjeg poleta ideja i energije:

- Posmatrala sam je, tih sada već davnih godina, kako nečujno hoda ulicama, dolazi na koncerte, u ruci ima foto-aparat... kao da se prikrada, pazi da je niko ne vidi. Hoće, želi i uspeva da ostane "nevidljiva". Ali, ona vidi sve. Beleži i ono što je za druge u tom trenutku nevidljivo i neviđeno. I onda se pojavi novi broj "Džuboksa" ili "Starta" ili "Omladinskih novina" ili, ili, i, i... i jedna njena crno-bela fotografija ispriča mnogo više nego što bi ikada iko mogao da ispripoveda rečima.

Foto Galerija Dots

Fredi Merkjuri, Hajsberta Hanekrota

Kako kaže, nisu se družile, ali je zahvaljujući njenim fotografijama poznavala bolje nego mnoge prijatelje:

- Muzičke fotografije, dokumentarne ili iscenirane, slučajne, namerne, portreti... sve beleže ispričane i mnoge neispričane priče jedne generacije, jednog vremena. Otkrivaju i čuvaju tajne.

Foto Galerija Dots

Dejvid Bouvi, Hajsberta Hanekrota

S druge strane, holandski fotograf je započeo karijeru kasnih šezdesetih fotografišući rok muzičare, a svoja dela izlagao je u Parizu, Londonu, Moskvi, Tokiju, Frankfurtu, Hongkongu, Minhenu i Nardenu.

- Hanekrot, fotograf i strastveni zaljubljenik muzike svoje mladosti, krajem šezdesetih i tokom sedamdesetih godina bio je sa svojom kamerom skoro svuda gde je u tom trenutku u svetu rok muzike trebalo biti - primećuje Golubovićeva. - Ne samo u Holandiji, gde je u prvom muzičkom rok magazinu "Oor" započeo svoju karijeru, nego svuda po svetu. Bouvija je sedamdesetih godina sretao i iznova slikao i zabeležio neke od najvažnijih faza, promena čuvenog "kameleona". Kroz njegov objektiv ostali su zabeleženi brojni koncerti i zvezde koje tada još to nisu bile. Od "Abe" do Zape, baš kao što to ilustruje njegova knjiga sa fotografijama iz sedamdesetih.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

MIŠLJENJA SU OPREČNA: Da li zaista ovaj jezik koristi najviše poslovnih ljudi?