OD "ABE" I ZAPE DO "IDOLA": Rok fotografije Hajsberta Hanekrota i Goranke Matić u Galeriji DOTS

M.Kralj

20. 02. 2024. u 17:48

FOTOGRAFIJE na kojima su zabeleženi neki od istorijskih trenutaka domaće i svetske rok scene sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka čine izložbu "HEROES: Hajsbert Hanekrot i Goranka Matić", koja će biti otvorena u Galeriji DOTS na Donjem Dorćolu, 29. februara u 19 časova.

ОД АБЕ И ЗАПЕ ДО ИДОЛА: Рок фотографије  Хајсберта Ханекрота и Горанке Матић у Галерији ДОТС

Goranka Matić, koncert grupe "Film" na Kalemegdanu,Foto Galerija Dots

Tako će se na jednom mestu ispreplitati portreti Dejvida Bouvija, Mika Džegera i članova "Rolingstonsa", Fredija Merkjurija, Peti Smit, koje je uradio holandski fotograf, sa snimcima sa koncerata "Idola", EKV, "Električnog orgazma" i ostalih grupa sa prostora bivše Jugoslavije koje je ovekovečila Matićeva.

Foto Galerija Dots

Darko Rundek, Goranke Matić

Kustoskinje izložbe su Mirjana Dušić i Ljuba Jovićević, dok je za dizajn izložbe i kataloga zadužena Isidora M. Nikolić. Autor teksta u katalogu Snežana Golubović oživljavajući vreme kada se probudila jugoslovensa scena sa novim talasom, prisetila se i kako je Goranka Matić bila neodvojivi deo tadašnjeg poleta ideja i energije:

- Posmatrala sam je, tih sada već davnih godina, kako nečujno hoda ulicama, dolazi na koncerte, u ruci ima foto-aparat... kao da se prikrada, pazi da je niko ne vidi. Hoće, želi i uspeva da ostane "nevidljiva". Ali, ona vidi sve. Beleži i ono što je za druge u tom trenutku nevidljivo i neviđeno. I onda se pojavi novi broj "Džuboksa" ili "Starta" ili "Omladinskih novina" ili, ili, i, i... i jedna njena crno-bela fotografija ispriča mnogo više nego što bi ikada iko mogao da ispripoveda rečima.

Foto Galerija Dots

Fredi Merkjuri, Hajsberta Hanekrota

Kako kaže, nisu se družile, ali je zahvaljujući njenim fotografijama poznavala bolje nego mnoge prijatelje:

- Muzičke fotografije, dokumentarne ili iscenirane, slučajne, namerne, portreti... sve beleže ispričane i mnoge neispričane priče jedne generacije, jednog vremena. Otkrivaju i čuvaju tajne.

Foto Galerija Dots

Dejvid Bouvi, Hajsberta Hanekrota

S druge strane, holandski fotograf je započeo karijeru kasnih šezdesetih fotografišući rok muzičare, a svoja dela izlagao je u Parizu, Londonu, Moskvi, Tokiju, Frankfurtu, Hongkongu, Minhenu i Nardenu.

- Hanekrot, fotograf i strastveni zaljubljenik muzike svoje mladosti, krajem šezdesetih i tokom sedamdesetih godina bio je sa svojom kamerom skoro svuda gde je u tom trenutku u svetu rok muzike trebalo biti - primećuje Golubovićeva. - Ne samo u Holandiji, gde je u prvom muzičkom rok magazinu "Oor" započeo svoju karijeru, nego svuda po svetu. Bouvija je sedamdesetih godina sretao i iznova slikao i zabeležio neke od najvažnijih faza, promena čuvenog "kameleona". Kroz njegov objektiv ostali su zabeleženi brojni koncerti i zvezde koje tada još to nisu bile. Od "Abe" do Zape, baš kao što to ilustruje njegova knjiga sa fotografijama iz sedamdesetih.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

ČUDO U BEOGRADU: Ruska himna prestala da se intonira tokom dodele zlata, a onda se desilo - ovo (VIDEO)