IZDANCI IZ ISTOG HERCEGOVAČOG KORENA: Izložba u Galeriji 73 podsetila na brata i sestru, Milenu i Branka Šotru
UMETNIČKI gen "povukli" iz iste hercegovačke prodice, Milena Šotra Gaćinović (1909-2003), i njen brat Branko Šotra (1906- 1960), koji su imali i zajednička levičarska ubeđenja i etiku boraca za slobodu, nikada nisu imali zajedničku izložbu, donedavno, kada su im se dela našla na postavci u beogradskoj Galeriji 73.
Foto promo
Kako je povodom ove postavke primetio veteran naše likovne kritike Đorđe Kadijević, njih dvoje su kao ličnosti i kao stvaraoci veoma različiti:
- Neupućeni posetilac ove izložbe slika i grafika zaista ne bi nikada pretpostavio da se u istom izložbenom prostoru nalaze dela rođenog brata i sestre... Kao da ne potiču iz istog rodnog prostora i, većim delom života iz istog vremena. Izvesno da se ličnost Branka Šotre, slikara, a naročito grafičara dominantno nameće pažnji posetilaca ove izložbe, njega je, uostalom kao i njegovu sestru snašlo ono nesrećno vreme u kome se zahvaljujući ratnim prilikama i njima stvorenim kulturnim, društvenim i političkim razlozima, bitno menja. Dogođene životne promene i posledice, u njihovo vreme bile su toliko izražene da se čini kao da su živeli u dva različita sveta.
Foto promo
Slikarka, aktivista, kostimograf, horovođa, publicista, Milena se udajom za novinara, a potom sveštenika i političara Vojislava Gaćinovića, rano otisnula iz rodnog stolačkog krajolika - za Beograd, pa Ameriku... A onda, sledeći supruga, nazad za Beograd, pa za Pariz i opet za SAD. Dok se, najstariji od šestoro dece Danila i Bože Šotre - Branko, uputio se na studije slikarstva u Beograd, pre nego će, kao afirmisani umetnik otići u partizane, i posle rata postati profesor i rektor Akademije primenjenih umetnosti.
Pjer o Branku
O DELIMA Branka Šotre, na jednoj međuratnoj izložbi, pisao je i Pjer Križanić:
- Njegov pejzaž "Hercegovačko selo", pa "Hercegovački zaselak" i "Krš" dočarani su rečitom kolorističkom senzibilnošću. Njegov sveži topli pejzaž "Zembiljeva ulica", gde do osobitog izraza dolazi čist slikarski talenat ovog mladog umetnika, spada među najbolje radove na izložbi - naglasio je Križanić o umetniku koji je posle rata osnovao i Dom JNA i obnovio Vojni muzej.
Likovno obrazovanje njegove sestre, međutim, bilo je skokovito: kada se 1932. posle rođenja dvoje dece u Americi, vratila sa suprugom (koji će postati narodni poslanik) u Jugoslaviju (u Skoplje, pa u Beograd), Milena je časove slikanja pohađala na Kolarčevom narodnom univerzitetu, kod Petra Dobrovića. Inače, dom Gaćinovića, u međuratnom Beogradu, bio je stecište znamenitih ljudi, među kojima su bili Branko Ćopić, Ivo Andrić, Veselin Masleša, Jovan Dučić, Jovan Popović, Božidar Prodanović... A onda je 1938. drugi put krenula za Ameriku, ali preko Pariza, gde je provela godinu dana na slikarskoj akademiji Andrea Lota. U Njujorku je školovanje nastavila kod Aleksandra Arhipenka.
Foto promo
- Po njegovim uputstvima, počela je da slika pejzaže, što će kasnije postati nezaobilazna tema njenog slikarstva - piše Tamara Rajković, istoričarka umetnosti. - Kada je mogla da dostigne najviše u slikarstvu, sustigla je vest da je Jugoslavija napadnuta. Kroz plač je Arhipenku saopštila da će se posvetiti borbi za oslobođenje Jugoslavije i drugih zemalja od fašizma. Arhipenko je žalio što Milena odlazi, smatrajući da je mogla mnogo da postigne. Napuštajući Arhipenka, Milena je ispustila svoju najveću životnu šansu da u umetnost uđe na velika vrata.
Sarađivala i sa "Novostima"
MILENIN suprug Vojislav Gaćinović, na početku svoje profesionalne karijere, radio je za "Večernje novosti", koje su imenjak našeg lista, a ugašene su pre Drugog svetskog rata. Ali, kada se konačno vratila u zemlju, radeći kao novinar u Tanjugu, Milena je pored drugih listova sarađivala i sa našim "Novostima". Pored toga bila je jedan od snivača Matice iseljenika Srbije, njen prvi sekretar, ali i saradnik Enciklopedije Jugoslavije za srpsko stanovništvo u SAD.
Posle rata, u "stvarlačku ofanzivu" ušla je tek posle 1960. kada je otišla u penziju (to je i godina kada je ostala bez brata Branka, koji je iznenada umro u Stokholmu). Jedna od prvih hercegovačkih umetnica priredila je deset samostalnih izložbi, i slikala je do svoje duboke starosti.
Preporučujemo
ČAS DOMAĆINSTVA IZ PORCELANA: Izložba dela Valentine Savić u Muzeju primenjene umetnosti
02. 10. 2023. u 17:38
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)