KATARINA PRVA SRPKINJA AKADEMIK: Na današnji dan Srpsko učeno društvo primilo prvu ženu u svoje članstvo

PRVA srpska akaemska slikarka Katarina Ivanović je na današnji dan 13. juna 1876. izabrana za člana Srpskog učenog društva i time postala prva Srpkinja akademik.

КАТАРИНА ПРВА СРПКИЊА АКАДЕМИК: На данашњи дан Српско учено друштво примило прву  жену у своје чланство

vikipedija

Kolekcija njenih slika koju je pred kraj života poslala u  Beograd iz rodnog Stolnog Beograda (Sekešfehervara) u Ugarskoj na poklon otadžbini, smatra se začetkom zbirke Narodnog muzeja, čime se umetnica uvrstila u njegove osnivače.

- Prva je u rodu srbskom od ženskog pola, koja je u svetij hram hudožestva stupila, od Boginje posveštenije primila, i kistom živopisanija upravljati naučila - zapisao je Teodor Pavlović, srpski novinar, književnik i prvi sekretar Matice srpske u Pešti.

Kći Lazara i Marije Ivanović, uglednih Srba iz Ugarske rođena je 1811. u Vespremu kraj Stolnog Beograda, gde je provela detinjstvo. Njen veliki slikarski dar uočio je bogati trgovac Đorđe Stanković, koji je o svom trošku, šalje u Peštu, u atelje Jozefa Peškog, a mađarska grofica Čaki očarana njenim slikama pomaže joj da se se 1835. upiše na Bečku umetničku akademiju.

vikipedija

Katarina Ivanović, autoportret

Srbi u Beču je toplo primaju, a Sima Milutinović Sarajlija joj 1837. posvećuje spev "Trojesestarstvo". Katarina Ivanović je 1845—1846. studirala na Minhenskoj akademiji umetnosti, gde je naslikala prvu veliku srpsku istorijsku kompoziciju "Osvajanje Beograda 1806. " Na njoj je, istorijski opravdano, centralna figura Uzun Mirko Apostolović, koji je ušao u grad osvojivši sa svojm brocima Sava-kapiju.

vikipedija

Oslobođenje Beograda 1806

To nije naišlo na dobar prijem na dvoru Karađorđevića u Beogradu, gde je došla 1846. s nadom da će živeti i raditi u Srbiji koju je poznavala samo iz priča. Zbog dvorskih spletki nije dobila nikakvu službu, već se izdržavala slikanjem portreta tadašnjih uglednih Beograđana, u čemu je pokazala najveće majstorstvo. Krajem 1847. napušta Beograd i putuje Evropom usavršavajući slikarstvo u Parizu, Italiji i Holandiji, da bi se na kraju vratila u Stolni Beograd, gde je stvarala do kraja života 1882, često slikajući istorijske kompozicije sa srpskim temama.

- Živela je život koji joj neće dati umreti, jer je ime besmrtno sviju onih, koji su osećali i radili za svoj rod - sažeo je njen život u jednoj rečenici veliki naučnik Mihajlo Valtrović, otac srpske arheologije i upravnik Narodnog muzeja.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

OBJAVLJENE TAČNE ADRESE U EU: Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu Čeka se reakcija Moskve

OBJAVLjENE TAČNE ADRESE U EU: "Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu" Čeka se reakcija Moskve

NEMAČKA je praktično postala glavna industrijska baza ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa u ratu protiv Rusije, a upravo Berlin stoji iza terorističkih napada na ruske civilne ciljeve, rekao je lider pokreta „Druga Ukrajina“ Viktor Medvedčuk. Istovremeno, on je otkrio adrese najvažnijih nemačkih kompanija koje proizvode oružje za Ukrajinu.

13. 07. 2026. u 12:47

Komentari (0)

TOS PROMOVIŠE LETOVANJE U SRBIJI: Kada detaljno upoznate naše prelepe planine, nema šanse da im odolite