SAČUVAĆEMO SEĆANJE NAŠEG NARODA: Dr Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica Galerije Matice srpske

Jovanka Simić

06. 03. 2022. u 13:00

BILI su dalekovidi naši preci u Pešti 1847. godine kada su na predlog Teodora Pavlovića pod okriljem tada tek dvadesetjednogodišnje Matice srpske, našeg najstarijeg kulturnog, književnog i naučnog društva, osnovali Srpsku narodnu zbirku (Muzeum) - danas Galeriju Matice srpske.

САЧУВАЋЕМО СЕЋАЊЕ НАШЕГ НАРОДА: Др Тијана Палковљевић Бугарски, управница Галерије Матице српске

Foto Arhiva GMS i N. KARLIĆ

Od tada i docnije, pošto je Matica sa svojim književnim i umetničkim blagom 1864. godine parobrodom doplovila u Srpsku Atinu/Novi Sad, nekadašnja zbirka stasala je u raskošnu Galeriju Matice srpske koja danas, kako je u svečanoj besedi povodom primljenog Sretenjskog ordena prvog stepena naglasila upravnica dr Tijana Palkovljević Bugarski, "predstavlja ogledalo države, ilustruje istoriju srpskog naroda i čuva sećanje na događaje s prostora na kojima je živeo".

* Koji deo nacionalnog blaga će GMS u godini jubileja prikazati poklonicima likovne umetnosti?

- Kontinuitet je jedna od najvećih osobenosti naše institucije i uopšte sistema Matice srpske i zato ćemo 175 godina trajanja obeležavati od oktobra ove, do oktobra 2023. godine. Centralna proslava biće priređena 14. oktobra na dan kada je Upravni odbor Matice srpske 1847. godine doneo odluku o osnivanju Muzeuma. Velikim nacionalnim projektima koji su dostojni naših prethodnika i istorije i koji će ostaviti trag za generacije koje dolaze i biti istovremeno uzor i ponos nacije obeležićemo naš jubilej. Centralna izložba biće posvećena velikom slikaru Urošu Prediću, prvom Matičinom stipendisti, velikom dobrotvoru i prvom počasnom predsedniku Odbora Muzeuma. Priredićemo i veliku monografsku studiju o njemu, a kroz program "Uroš Predić za sve" pokazaćemo da je u pitanju umetnik razumljiv i dostupan svim uzrastima.

* Ovu godinu otvorili ste izuzetnom izložbom "Umetnost migracije, migracije u umetnosti. Šta istorija slikarstva govori o seobama?

- Izložbom koja je deo programa Novog Sada - Evropske prestonice kulture predstavili smo taj problem savremenog društva. Uz sliku Paje Jovanovića "Seoba Srba", kao nacionalnu ikonu, pokazujemo da smo i mi ovde od negde došli i da migracije oduvek postoje što je odlika i naše nacionalne istorije. O umetnicima - migrantima kroz istoriju govore i dela El Greka, Elizabet Viže Lebren i Marka Šagala iz nacionalnih i evropskih muzeja. Treći segment izložbe pokazuje kako savremeni umetnici doživljavaju migraciju i kako kroz svoju umetnost govore o tom fenomenu. Ideja te izložbe je podizanje razumevanja za ono što se migrantima danas dešava. Umetnost kroz istoriju uverava nas da su kretanja donosila i mnogo toga dobrog.

* Jedna seoba donela je u GMS ikonu Bogorodice Utešiteljke sa Hristom iz Crkve Svetog Jovana u Benkovcu, koju su Srbi spasli u ratnom vihoru devedesetih, a za koju se veruje da je rad slavnog El Greka. Šta kažu grčki eksperti?

- Ta ispitivanja započeta prošlog oktobra još traju. Oni su uzeli uzorke sa naše ikone i sada traje zahtevan proces upoređivanja tih uzoraka sa originalnim El Grekovim delima. Uporedo, na tome rade grčke kolege i naš konzervatorski tim.

* Da galerija koju vodite pomera granice pokazala je spektakularna izložba "Život-san-smrt. Evropski okviri srpskog simbolizma" na kojoj su bile i slike iz čuvene bečke galerije Belvedere. Kako vam je to uspelo?

- Tri godine smo planirali izložbu o simbolizmu. On nikada nije predstavljen kao celina u istoriji srpske umetnosti i činilo nam se da kao pravac, stil i najkompleksnija pojava s kraja 19. i početka 20. veka apsolutno zaslužuje da bude predstavljen u nekoj od nacionalnih muzejskih kuća. Smelo smo sanjali da uz dela nacionalnih slikara izložimo i dela evropskih majstora, delom iz zbirke Narodnog muzeja i drugih domaćih kolekcija, ali nam se činilo da je jako važno da taj okvir proširimo i na dela iz evropskih muzeja. Dugo sarađujemo sa Kunsthistoriše muzejom iz Beča, Austrijskim kulturnim forumom i austrijskom Ambasadom koji su nam pomogli da donesemo pet najboljih dela austrijskog simbolizma.

Foto Arhiva GMS i N. KARLIĆ

* Zvučalo je vrlo emotivno kada ste, predstavljajući novinarima 77 dela domaćih i evropskih simbolista, rekli da ta izložba predstavlja krunu deset godina na čelu Galerije...

- Bila sam sasvim iskrena i vrlo ponosna. Na izložbi, za koju s pravom možemo da kažemo da je jedna od onih koja se vidi jednom u životu, dali smo presek svega najboljeg iz našeg nacionalnog simbolizma, umetnika kojima je to bilo trajno opredeljenje, kao i onih koji su imali samo iskorake u simbolizam. Pritom, ova velika nacionalna izložba ima i evropski okvir jer govori o tome gde je mesto srpske kulture u evropskim okvirima. Imali smo puno poseta turista i pokazalo se da ako već ne možemo lako da putujemo u Evropu, možemo da tu Evropu dovedemo kod nas.

* Poput svetskih galerija i vi ste se usled pandemije preorijentisali na virtuelne postavke. Mogu li one da nadomeste pravu posetu galeriji?

- I pre pandemije imali smo nekoliko virtuelizovanih postavki, te smo u kratkom vremenu iskreirali programe u skladu sa situacijom. Virtuelne izložbe su, po mom mišljenju, samo iznuđena zamena za potpuni doživljaj u galerijskom prostoru. Međutim, upravo zbog našeg prisustva na društvenim mrežama, promenila se struktura naše publike. Mladi ljudi su nas u vreme ograničenog kretanja otkrili i ostali su nam verni i u realnom svetu.

DžONI, DOBRO DOŠAO U NOVI SAD

* NA svečanosti za Dan državnosti Srbije, Sretenja, simpatije je izazvala vaša dosetka da prvi i poslednji put imate priliku da govorite posle Džonija Depa...

- Najpre želim da kažem da sam veoma počastvovana prilikom da se zahvalim u ime 80 dobitnika ordena. Nisam znala da će Dep govoriti, a kada sam izašla posle njega za govornicu sinulo mi je da mi se to događa sada i više nikad pa sam to i rekla. Krajičkom oka videla sam da je nekog do sebe pitao: "Šta kaže?" Posle smo imali priliku i da razgovaramo. Vrlo je neposredan i vedar. Nikada nije bio u Novom Sadu, pa sam ga pozvala da sledeći put kada dođe u Srbiju, bude i naš gost.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!