VEČNI LOMOVI U NAŠIM DUŠAMA: Goran Šušljik o utiscima posle prikazivanja serije "Vreme zla" po delu Dobrice Ćosića

Ana Popadić

23. 11. 2021. u 11:31

PRESREĆAN sam zbog komentara publike po završetku serije "Vreme zla".

ВЕЧНИ ЛОМОВИ У НАШИМ ДУШАМА: Горан Шушљик о утисцима после приказивања серије Време зла по делу Добрице Ћосића

Foto Promo

Što se mene tiče, reakcije gledalaca, svojih prijatelja i kolega doživeo sam intenzivnije nego ikad do sad. Sada utiske sabiramo sa društvenih mreža, kao nekad u kafani. Ne debatuje se više po kafanama već na internetu - kaže, za "Novosti", glumac i autor serije "Vreme zla" Goran Šušljik, sumirajući utiske posle kraja prikazivanja.

U 15 epizoda ove istorijske TV serije smeštena je i scenaristički uobličena trotomna saga "Vreme zla" Dobrice Ćosića. Radnja serije prati priču porodice Katić u osvit Drugog svetskog rata u Beogradu.

Da li su gledaoci na pravi način razumeli ovu priču o teškim i bolnim vremenima?

- Mislim da jesu. To je i bila naša bojazan, s obzirom na kompleksnost tog istorijskog momenta i da se za neke naše generacije podrazumeva da te teme poznajemo bolje od mladih naraštaja. Srećni smo i zadovoljni jer je na kraju kontekst svima bio razumljiv. Gledaoci su, pre svega, cenili i prepoznali emociju i osnovnu ideju o čoveku koji usled političkih i istorijskih lomova gubi sebe i svoje najbliže okruženje. "Vreme zla" jeste bolna pripovest, ali mislim da je važna i da se tiče i ovih života koje sada živimo.

Ima li i negativnih komentara?

- Ima i kritike i to je potpuno normalno. Niti smo idealni niti možemo biti svima dopadljivi. Ovo je televizijsko štivo koje zahteva koncentraciju, nešto što nam ovo ubrzano vreme često oduzima. Bavili smo se adaptacijom velikog i značajnog romana i čini mi se da smo uspeli da tu veliku priču dočaramo kroz 15 epizoda. Trudili smo se da ne namećemo ideološke stavove, već smo pričali o raznim idejama i ideologijama koje su tada postojale, a koje postoje i danas, u možda nekom drugom obliku. Jer, mi se stalno vraćamo na iste političke sukobe iako su konteksti malo drugačiji.

Foto Promo

I u seriji i u životu delili smo se na one za kralja i za komuniste, kasnije na partizane i četnike, ali te linije nisu uvek bile jasno iscrtane. I vaš junak Petar Bajević, iako odan komunističkoj ideji na kraju traži da bude streljan razapet na krstu?

- To je uslovno rečeno paradoks. Petar Bajević čini jedan simbolični gest u slavu svega onoga što jeste. Postoji ta scena i u samom romanu. Petar nosi ovu borbu u sebi, ali to nije samo njegova borba, često su se komunisti poistovećivali ili su ih drugi poistovećivali sa ranom hrišćanskom sektom. Tako da je Petar, kad mu se pružila prilika, izabrao ovakvu vrstu gesta. Koreni komunizma mogu da se nađu i u korenima hrišćanstva, iako su i ideja i religija često zloupotrebljavane. Obe su imale plemenitu tezu za pravdom i verom u bolji svet, komunizam u onaj na zemlji, hrišćanstvo u onaj koji će doći. Likovi u romanu i u seriji nisu crno-beli, već su nalik onima iz stvarnog života, i prikazuju lomove i iskušenja u našem životu i našoj duši. Naravno, u literaturi je fokus na velikim lomovima, ali i dalje ostaje bliska i jasna dilema svakog čoveka.

Može li se biti dobar čovek u vremenu zlom?

- Pitanje dobra, baš kao i pitanje zla nikada nije jednostavno. Ono što je za jednog čoveka u datom trenutku dobro, često se pretvori u zlo. To su dileme koje prate našu civilizaciju kroz istoriju. I dok postoji ljudska vrsta mi ćemo se verovatno isto pitati, ti odgovori su već dati ali ih mi iznova zaboravljamo. Sa pitanjima dobra i zla suočavamo se svakodnevno kroz izbore koje pravimo, a to rade i naši junaci. Ta potreba da se zlo pobedi, pre svega u njima samima, jedna je od osnovnih borbi naših likova.

Foto Promo

Kad god se suočimo sa pričama koje se bave našom prošlošću neizostavno pitanje je zašto nam se istorija ponavlja, zašto ne učimo na greškama?

- Sticajem raznih istorijskih okolnosti ljudi sa ovih prostora nikada nisu imali vremena da izgrade jednu stabilnu društvenu osnovu. Počev od naših porodica koje su prečesto stradale ili su živele pod jako teškim okolnostima. Ovde nikada nije bilo istinskog mira da bi bolne rane mogle da zarastu. Nije bilo vremena za katarzu.

Foto: N. Skenderija

Otuda i podele i bratoubilački ratovi...

- Najsuroviji smo prema sebi i prema sopstvenom narodu, često mnogo suroviji nego prema nekim stvarnim, velikim neprijateljima koje smo imali kroz istoriju. Ti neprijatelji su nas i gurali u bratoubilačke ratove. Nažalost, to je istorija ovih prostora. Nisu samo u pitanju izdaje ideja, ideologija, već potreba da se u ime te ideje prospe krv, da se druga strana uništi. Razlog je pomenuti nedostatak vremena za mir, za zacelivanje, za razvoj društva, obrazovanje... Ne znači da bi bilo jednostavno i da smo imali sve to, ali bi makar posledice bile manje krvave.

Foto: Printskrin

"Vreme smrti" počinje u proleće

ŠUŠLjIK napominje da je velika privilegija dobiti glumački ansambl koji želiš, a to se njima ostvarilo. A da li će tako biti i sa serijom "Vreme smrti" čije pripreme su u toku?

- Nadam se. Trudimo se oko produkcionih stvari, priprema i ostalog, ali na kraju taj humani deo, ti ljudi koji interpretiraju uloge su najvažniji, oni daju život vašem delu. Početak snimanja 30 epizoda planiramo za proleće 2022, projekat "Vreme smrti" je još ambiciozniji, ali verujemo da će se do tada sa vakcinacijom regulisati mnoge stvari i nama olakšati posao - kaže Šušljik.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (1)

LEGENDA KOŠARKE ŠOKIRALA EVROPU: Evo snimka na kome krade parfeme u Beogradu (VIDEO)