SPUŠTAO SE U JEZIK KAO U VLASTITO SRCE: Komemorativni skup akademiku Predragu Piperu (1950-2021)

D. Bogutović

11. 11. 2021. u 17:47

PRAVO udubljivanje u jezik trebalo bi da bude spuštanje u vlastito srce - smireno, usredsređeno, ne kao isključivo naučno pitanje, nego kao najličnije pitanje, suštinsko - kako to u mrežu reči hvatamo beskrajno raznobojne oblake smisla i šta nas goni da tako ribarimo po nebeskim dubinama jezika. Jer pravi filolozi su kao ljudi koji tragom Reči tragaju za smislom svog postojanja - na ove reči Predraga Pipera (1950-2021) podsetila je prof. dr Rajna Dragićević na komemorativnom skupu u SANU posvećenom velikom jezikoslovcu.

СПУШТАО СЕ У ЈЕЗИК КАО У ВЛАСТИТО СРЦЕ: Комеморативни скуп академику Предрагу Пиперу (1950-2021)

Foto SANU

Podsećajući da Piperova bibliografija obuhvata 30 monografija, više od pedeset udžbenika i školskih priručnika u 165 izdanja, kao i više od 400 studija, rasprava i članaka, Dragićevićeva je rekla:

- Više od četiri decenije, kako je sam rekao, "obdelavao je njive srpske i slovenske slovesnosti". Bio je hrabar lingvista širokih poteza, energični pokretač najvećih projekata u srpskoj lingvistici, predvodnik sa vizijom. Pod njegovim rukovodstvom i sa njegovim najvećim udelom nastala je "Normativna gramatika srpskog jezika", "Sintaksa savremenog srpskog jezika", "Gramatika južnoslovenskih jezika", "Gramatika ruskog jezika u poređenju sa srpskom"... Sva ta kapitalna dela nedvosmisleno ukazuju na rezultat snažne volje, u našoj sredini gotovo nepoznate, da se takvi nepregledni poslovi započnu, ali i završe.

Dajući pregled životnog puta i bogatog Piperovog stvaralaštva, akademik Miro Vuksanović je istakao:

- U studijama i člancima u knjigama iz lingvističke rusistike i slavistike, iz gramatičkih i jezičkih poređenja, očigledne su oplođena radoznalost i erudicija, preciznost iskaza i poetska filologija čiji je osnivač u srpskoj nauci. U knjigama o srpskom jeziku u krugu slovenskih i u procepu između velikih i malih jezika dominiraju sistematičnost, ukazivanje na opasnosti za našu reč i osmišljen pristup. Naučnik i bibliograf, lingvista i filolog, slavista i srbista koji je muzikom, poezijom, odlascima na Svetu Goru i službe u pravoslavnim hramovima negovao svoju duhovnost, ponekad ljut na Vuka, iznenada i prerano, otišao je iz srpske nauke o jeziku baš u Vukovom zavičaju, 9. septembra ove godine, kao nezamenjiv nacionalni radnik.

Akademik Svetislav Božić se podsetio svojih susreta sa Piperom pod kupolom palate SANU:

- U tim retkim trenucima, osećao sam osobenu duhovnu prijatnost, mir, tiho zadovoljstvo što kročim otmenim prostorima SANU koje nastanjuje ličnost tako raskošnog senzibiliteta, izuzetnog autoriteta, koja ne traži publiku, već posvećenog sagovornika, sposobnog da ide ka vrlini u svakoj prilici. Prizivao je vrlinu i budnost, pokretao na mnoga razmišljanja koja nisu bila samo od ovoga sveta i od ovozemaljskih nauma i poentiranja. Na kreativan način je uznemiravao prostor i vreme, čineći prohodnim mnoge svetove u kojima se kretao spokojno i angažovano, nadahnuto, ozareno, sa stilom kliktavo. U trenu, gotovo monah, iz njegovog izraza lica bi povremeno sinula neka sokovita reč, topla, čulna, stilizovano i iskusno vragolasta, puna života i pesmom narodnom nalivena.

Ističući veliki Piperov doprinos srpskoj jezičkoj nauci prof. dr Sreto Tanasić je rekao:

Foto SANU

- Srpska nauka o jeziku izgubila je jednog o najvećih svojih poslenika današnjice, a njegove kolege dragog prijatelja, uzorno kooperativnog saradnika i saborca u svim vidovima rada na poslovima iz domena nauke o jeziku. I nije odlazak akademika Pipera samo gubitak velikog srpskog naučnika - srpska kultura izgubila je jednog od najznačajnijih delatnika današnjice.

BOJOVIĆEVA: OSTAVIO DUBOK TRAG

- Predrag Piper je jedan od vodećih filologa u srpskoj slavistici, poznat u našoj sredini i van naših granica u južnoj slavistici i u slavistici u celini - i jedan od srbista koji su u nizu godina vodili upornu borbu za status srpskog jezika, za njegovu izvornu vrednost, za njegovo očuvanje, za vrednosti ćiriličkog pisma, za standard koji jedino može da sačuva biće jezika i da bude temelj njegovog daljeg razvoja. Srpska filologija je u Piperu imala veliki oslonac i dragocenog vrednog radnika, koji je u svim oblastima kojima se bavio ostavio duboki trag i dostojno nas predstavljao u širokom slovenskom svetu - rekla je akademik Zlata Bojović.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AMERI U ŠOKU: Srpski monah im otkrio kako je Darko Miličić uspeo, a on - zašto se odrekao košarke, kupio 10.000 riba i nokautirao konja