GDE JE NESTALA AVANGARDA: Izložba ULUS u čast stogodišnjice prvog broja "Zenita" gostuje od 15. jula u prostoru bioskopa "Balkan"
AVANGARDNO, progresivno i drugačije, u našem društvu, u najširem smislu, često se smatra nepoželjnim, neprihvatljivim pa i nepristojnim.
Foto Arhiva
Ovo, za "Novosti", kaže Milica Lapčević, koja je uz Dušana Radovanovića, Nedu Kovinić, i Miloša Peškira, koordinator izložbe u čast stogodišnjice prvog broja časopisa "Zenit", ali i osnivača ove međunarodne avangardne revije za umetnost i kulturu - Ljubomira Micića.
Grupna postavka, kojom će sekcije proširenih medija ULUS-a gostovati od 15. jula u prostoru bioskopa "Balkan" (Fondacija "Saša Marčeta"), već samim naslovom "To se nije dogodilo" sugeriše upravo zaborav koji je pokrio ovaj deo naše baštine.
- Tragovi u sećanju o avangardi s početka 20. veka uglavnom su sačuvani kroz predani rad profesorke Irine Subotić i Vide Golubović i još nekoliko publikacija i TV emisija - nastavlja naša sagovornica, dodajući da su kanoni tradicionalnih načina rada čvrsto ukorenjeni u javnosti, pa se čitav niz zanimljivih, hrabrih i inovativnih dela svodi na sporadične incidente.
- Kao društvo, najradije bismo da se ne bavimo avangardom, niti bilo čim drugim što nas uznemirava. Uz zaključak da se to nije dogodilo.
Ali, prema mišljenju naše sagovornice, upravo tu nastaje problem praznine u sećanju, zbog čega domaća istorija umetnosti i kulture često ostavlja utisak nedorečenosti, anahronosti i izdvojenosti od svetskih tokova:
- Nedostatak prisustva avangarde u srednjem i visokom obrazovanju poseban je problem koji se reflektuje i na publiku i njen kapacitet da razume i pristupi savremenoj umetnosti sa interesovanjem i otvorenošću koje zaslužuje.
Ovom izložbom, Sekcija proširenih medija ULUS-a predstaviće i svojevrstan presek godišnje produkcije svojih članova. Bez obzira na ograničene finansijske mogućnostima zbog kovid-krize, realizovani radovi, naglašava Lapčevićeva, ipak, održavaju visok tehnološki i idejni nivo:
- Publika će na moći da pogleda video-projekcije, video-instalacije, objekte, asamblaže, tekstualno-grafičke eksperimente, analogne i digitalne eksperimente koji su nastali u širim okvirima posmatranja zenitizma kao pojave ali i aktuelnih vizuelnih tendencija.
Kao i Trijenale proširenih medija ULUS-a, koje predstoji 2022. godine, i ova izložba je internacionalna, pa će predstaviti i autore iz Poljske, Austrije, Hrvatske i Italije.
- U večeri otvaranja predstoji set od pet performansa uživo, a videćemo i autentičnu dokumentaciju originalnog zenitističkog pozorišta iz kolekcije "Zabrežja" - otkriva sagovornica.
Aleksandar Gligorijević, Foto Arhiva
U programu performansa učestvuju Višnja Janošević, Aleks Zain, Efemerne Konfesije, Joana Knežević, Marko Nektan i Nataša Milojević i Darko Vukić. U znak sećanja na kolegu, osmišljen je segment "Kako ubiti vreme, a ostati živ, izbor radova Dobrica Dob Kamparelić 1947-2020, svestrani vizuelni umetnik, pesnik i performer (izbor ranih radova)". Izložbu prati katalog u formatu zenitističkih novina, dokumentarni video o postavci, razgovori sa umetnicima, vođenja kroz izložbu, javne debate.
IZLAŽE PEDESET AUTORA
SELEKCIJU čini oko sedamdeset radova pedeset autora. Među njima su, između ostalih - Anka Arsenić, Marijan Andrejević, Danica Bićanić, Aleksandar Gligorijević, Nenad Jeremić, Petar Jončić, Tanja Juričan, Gordana Kaljalović, Branka Kuzmanović, Tanja Ličina, Božidar Mandić, Nenad Marić (Kralj Čačka), Vlada Milinković, Mina Milosavljević, Jasmina Prodanović, Darija S. Radaković, Ivana Ranisavljević, Mihailo Ristić, Đorđe Stanojević, Jana Stojaković, Nina Šumarac, Igor Toholj...
Danica Bićanić, Foto Arhiva
MIR VEĆ U MARTU, UKRAJINA IDE NA IZBORE I REFERENDUM? Rojters ekskluzivno objavio detalje mirovnog sporazuma, ali jedna stvar koči sve
AMERIČKI i ukrajinski pregovarači razgovarali su o ambicioznom cilju da Rusija i Ukrajina postignu mirovni sporazum do marta, iako je taj rok verovatno nerealan zbog nedostatka dogovora o ključnom pitanju teritorije, prema rečima tri izvora upoznata sa razgovorima, ekskluzivno je objavio Rojters.
06. 02. 2026. u 22:55
"PRIŠTINSKA ADMINISTRACIJA UBRZANO ČISTI POKRAJINU OD SRBA" Hitno se oglasilo rusko Ministarstvo spoljnih poslova - "To je licemerno!"
KORISTEĆI uspeh na nedavnim parlementarnim izborima, prištinska administracija forsira čišćenje pokrajine od srpskog stanovništva, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije.
04. 02. 2026. u 13:32
AMERIKANKA IZ "LEPIH SELA": "Srbi su bili svetski neprijatelji broj jedan, zlikovci - ali ne i za mene"
FILM "Lepa sela lepo gore" Srđana Dragojevića važi za jedno od najboljih i najvoljenijih ostvarenja naše kinematografije.
04. 02. 2026. u 10:52
Komentari (0)